Vojni analitičar Pero Kovačević i hrvatski europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica gostovali su u HTV-ovoj emisiji Studio 4, gdje su komentirali sigurnosnu situaciju u Europi, ulaganja u obranu, rat u Ukrajini te odnose unutar NATO-a.
Posebnu pozornost posvetili su odluci ministra obrane Ivana Anušića da na NATO summitu potpiše pismo namjere o zajedničkom korištenju vojnog transportnog zrakoplova Airbus s više država članica Saveza, potezu kojem se predsjednik Zoran Milanović javno usprotivio.
Kovačević: Državni vrh mora objasniti građanima o čemu je riječ
Pero Kovačević smatra kako Hrvatskoj nije potreban novi politički sukob oko obrambenih pitanja, ali ističe da javnost ima pravo znati zbog čega je potpisano pismo namjere i kakve obveze ono nosi.
Prema njegovim riječima, ako je riječ o dijelu zajedničkih obveza europskih članica NATO-a u jačanju obrambenih sposobnosti, to bi trebalo jasno i otvoreno objasniti građanima.
Podsjetio je i da je Hrvatska u prošlosti za pojedine vojne transportne potrebe koristila kapacitete saveznika, zbog čega smatra da bi o ovakvim pitanjima predsjednik Republike i Vlada trebali zajednički razgovarati, umjesto da ih pretvaraju u politička prepucavanja.
Transportni zrakoplovi mogu imati i civilnu namjenu
Govoreći o vojnim transportnim kapacitetima, Kovačević je podsjetio kako nakon povlačenja zrakoplova Antonov nije osigurana odgovarajuća zamjena.
Istaknuo je da bi zajednički transportni avion, osim vojnih, mogao imati i civilne svrhe, što bi, prema njegovu mišljenju, otvorilo mogućnost i dodatnih prihoda.
“Ne treba gledati samo negativnu stranu. Takav projekt može imati i određene koristi ako se kapaciteti koriste na odgovarajući način”, poručio je.
Bartulica: Europa snosi najveći teret rata
Stephen Nikola Bartulica upozorio je kako Europska unija istodobno pokušava financirati pomoć Ukrajini i povećati izdvajanja za obranu, što će, smatra, dugoročno biti velik izazov.
Naglasio je da povećanje obrambenih izdvajanja dolazi uz smanjenje sredstava za pojedine druge sektore poput poljoprivrede i ribarstva, zbog čega smatra da Hrvatska mora pažljivo štititi vlastite interese.
Posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini, ocijenivši kako najveći teret posljedica trenutačno snosi Europa.
“Europa postaje glavni platitelj, a pritom nema presudan utjecaj na ishod rata. Ako sukob potraje ili dodatno eskalira, najveće posljedice osjećat će europske države”, rekao je Bartulica.
Dodao je i kako smatra da Sjedinjene Američke Države kroz prodaju vojne opreme europskim saveznicima ostvaruju vlastite interese, dok europske zemlje financijski podnose najveći dio tereta.
Ulaganje u vojsku nije trošak
Govoreći o stanju Hrvatske vojske, Kovačević je istaknuo da su Oružane snage godinama bile zapostavljene te da su ozbiljnija ulaganja započela tek posljednjih godina.
Naglasio je kako nabava vojne opreme mora biti rezultat dugoročnog planiranja i procjene sigurnosnih rizika, a ne političkih odluka.
“Ulaganje u vojsku nije trošak, nego ulaganje u sigurnost države. Hrvatska mora biti sposobna samostalno odgovoriti na prvi sigurnosni izazov, bez obzira na članstvo u NATO-u”, poručio je.
Kritike političkom sustavu u Europi
Bartulica se na kraju osvrnuo i na politička kretanja unutar Europske unije, istaknuvši kako, prema njegovu mišljenju, raste nepovjerenje građana prema tradicionalnim političkim strankama.
Smatra da je sve veći jaz između političkih elita i birača doveo do jačanja novih političkih opcija u pojedinim europskim državama te upozorio da se, kako tvrdi, volja birača ponekad ne odražava na sastavljanje vlasti.
Zaključio je kako Europa, prema njegovoj ocjeni, mora pronaći ravnotežu između sigurnosnih izazova, gospodarskih interesa i poštovanja demokratske volje građana.
