Hrvatski sabor usvojio je izmjene Prekršajnog zakona kojima se povećavaju maksimalne novčane kazne te uvodi niz promjena s ciljem modernizacije prekršajnih postupaka. Za izmjene je glasovalo 79 zastupnika, dok ih je 53 bilo suzdržano.
Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje obvezne elektroničke komunikacije između sudova i državnih tijela, čime bi se trebali ubrzati postupci, olakšati razmjena dokumentacije i smanjiti troškovi.
Obveza e-komunikacije odnosi se na državna tijela, jedinice lokalne samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Građani nisu obvezni koristiti elektroničku komunikaciju, ali će to moći učiniti ako na to pristanu.
Od 1. srpnja 2027. godine glavne rasprave u prekršajnim postupcima obvezno će se tonski snimati.
Veće kazne za prekršaje
Izmjenama zakona povećani su i maksimalni iznosi novčanih kazni.
Najveća kazna koja se može izreći obveznim prekršajnim nalogom povećava se s 663,61 eura na 1.000 eura, dok se maksimalni iznos kazne koja se može naplatiti odmah na mjestu počinjenja prekršaja povećava s 265,45 na 390 eura.
Povećana je i gornja granica kazne za prekršaje kod kojih je moguće izreći upozorenje umjesto novčane sankcije, i to sa 132,72 eura na 300 eura.
Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine kazne
Jedna od značajnijih promjena odnosi se na ukidanje mogućnosti da se pravomoćna novčana kazna podmiruje plaćanjem samo dvije trećine njezina iznosa. Ta pogodnost više neće vrijediti za kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom je potvrđen prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora.
Novi zakon o suradnji sa zemljama EU
Zastupnici su usvojili i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
Njime se uređuju postupci vezani uz europski uhidbeni nalog, europske istražne naloge, osiguranje i oduzimanje imovine te druga pitanja pravosudne suradnje među državama članicama.
Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo prenose i pravila europske uredbe o prijenosu kaznenih postupaka, čime se želi spriječiti vođenje paralelnih kaznenih postupaka protiv iste osobe za ista kaznena djela u više država članica Europske unije.
