Sukob predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića dobio je novo poglavlje nakon vojnog mimohoda u Parizu povodom Dana pada Bastille. Odluka da predstavnici Hrvatske vojske ne učestvuju na ceremoniji izazvala je burne političke reakcije i otvorila novu raspravu o odnosima između Pantovčaka i Banskih dvora.
Dok je predsjednik tvrdio da se Hrvatska ne treba uključivati u inicijative koje nisu dio formalnih mehanizama NATO-a, Vlada je isticala važnost prisustva na sastancima ključnih evropskih saveznika.
Spor oko odlaska u Pariz
Predsjednik Milanović usprotivio se slanju pripadnika Hrvatske vojske na mimohod, ocijenivši da se radi o događaju povezanom s takozvanom “koalicijom voljnih”, a ne službenom NATO aktivnošću.
S druge strane, premijer Plenković naglašavao je da Hrvatska mora biti prisutna na važnim međunarodnim okupljanjima kako bi zadržala svoju ulogu među evropskim partnerima.
Na kraju su Hrvatsku u Parizu predstavljali pripadnici specijalne policije.
Različiti pogledi na vanjsku politiku
Ova situacija još jednom je pokazala koliko se predsjednik i premijer razlikuju kada je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Milanović smatra da Hrvatska ne bi trebala sudjelovati u inicijativama koje nisu jasno definirane međunarodnim sporazumima, dok Vlada poručuje da je aktivno sudjelovanje važno za očuvanje međunarodnog utjecaja zemlje.
Političke posljedice
Analitičari smatraju da je cijela situacija dodatno produbila već dugotrajan sukob između dvojice najvažnijih hrvatskih političara.
Dok jedni smatraju da je predsjednik iskoristio svoje ustavne ovlasti i pokazao odlučnost, drugi upozoravaju da ovakvi sukobi mogu ostaviti posljedice na međunarodnu percepciju Hrvatske.
Istovremeno, Vlada ističe da nastavlja podržavati zajedničke evropske sigurnosne politike kroz političku i humanitarnu pomoć, bez uključivanja Hrvatske u vojne operacije koje nisu dio postojećih međunarodnih obaveza.
Jedan detalj izazvao brojne komentare
Posebnu pažnju javnosti privukao je protokol tokom pariške ceremonije, gdje su mediji primijetili raspored sjedenja svjetskih lidera.
Iako diplomatski protokol određuje mjesta prema funkcijama koje učesnici obavljaju, upravo je taj detalj izazvao brojne političke komentare i različita tumačenja u hrvatskoj javnosti.
Sukob koji se ne smiruje
Bez obzira na ishod pariške epizode, jasno je da odnosi između predsjednika i premijera ostaju jedan od glavnih političkih sukoba u Hrvatskoj.
Dok Milanović nastavlja insistirati na zaštiti ustavnih ovlasti predsjednika i drugačijem pristupu vanjskoj politici, Plenković poručuje da Hrvatska mora ostati pouzdan partner svojim saveznicima i aktivno učestvovati u evropskim sigurnosnim procesima.
Rasprava oko pariškog mimohoda tako je postala još jedan simbol njihovog dugotrajnog političkog rivalstva, koje i dalje izaziva veliko interesovanje javnosti.
