Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić posljednjih mjeseci sve češće govori o stvaranju velike predizborne koalicije sa strankom Možemo. Prema dosadašnjim najavama, dvije bi stranke već tijekom jeseni mogle službeno potvrditi zajednički izlazak na iduće parlamentarne izbore, uvjerene da samo udružene mogu ozbiljno zaprijetiti HDZ-u i premijeru Andreju Plenkoviću.
Dok oporba ubrzava pripreme, vladajući šalju drukčije poruke. Premijer Andrej Plenković više puta je poručio kako razloga za prijevremene izbore nema te da bi građani na birališta trebali izaći tek 2028. godine. Budući da upravo predsjednik Vlade odlučuje kada će predložiti raspuštanje Sabora, oporba se nalazi u nezavidnoj situaciji – mora biti spremna za izbore u svakom trenutku, ali pritom ne zna kada će kampanja doista početi.
Takva neizvjesnost predstavlja jedan od najvećih političkih izazova za SDP i Možemo. Ako prerano uđu u intenzivnu kampanju, postoji opasnost da se birači zasite njihovih poruka, dok bi predugo održavanje zajedničkog političkog fronta moglo otvoriti niz novih unutarnjih problema.
Duga kampanja kao potencijalna zamka
Unutar SDP-a dio članova smatra kako bi prerano sklapanje saveza moglo donijeti više štete nego koristi. Zajednička koalicija zahtijevala bi svakodnevno usklađivanje stavova, zajedničke nastupe i koordinirano djelovanje kroz dulje razdoblje, što nije jednostavno ni za političke partnere koji imaju mnogo sličnija programska polazišta.
Istodobno, HDZ može promatrati razvoj situacije bez pritiska da odmah ulazi u izbornu utrku. Vladajući procjenjuju kako bi upravo dulja kampanja mogla dodatno iscrpiti oporbu, dok bi eventualni nesporazumi među partnerima postali predmet političkih napada.
Jedan SDP-ovac smatra da ni HDZ trenutno nema previše prostora za riskantne poteze.
“Mjere protiv inflacije strogo brane povećavanja plaća, zapravo ičega osim mirovina, koje se moraju usklađivati, pa HDZ, koji balansira s proračunskim deficitom na samom rubu aktivacije EU-ova mehanizma kontrole deficita, nema uobičajene manevarske sposobnosti davanja obećanja u kampanji”, kaže nam jedan SDP-ovac.
Partnerstvo koje nije bez napetosti
Iako vodstva SDP-a i Možemo javno ističu kako suradnja napreduje u dobrom smjeru, dio članova SDP-a ne skriva rezerviranost prema budućem savezu.
U stranci postoje oni koji smatraju da Možemo posljednjih godina politički raste upravo na račun SDP-ovih birača te da se odnos dviju stranaka temelji više na zajedničkom protivljenju HDZ-u nego na potpuno usklađenim programima.
Posebno se kao primjer navodi situacija oko Branka Kolarića, bivšeg predsjednika zagrebačkog SDP-a i donedavnog ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Nakon što nije dobio podršku za novi mandat, unutar SDP-a pojavile su se kritike da je stranka nedovoljno zaštitila svog dugogodišnjeg člana.
Jedan sugovornik iz SDP-a tvrdi:
“Ogorčen je i svima govori da ide. Opravdano se pita što je on stranci sve dao, a kako su mu vratili.”
Kolarić je u međuvremenu doista napustio SDP nakon gotovo dva desetljeća članstva, pri čemu je otvoreno kritizirao stanje unutar stranke i način na koji se donose političke odluke.
Iskustva iz prošlosti
Dio iskusnijih SDP-ovaca podsjeća da ovo nije prvi put kako se stranka nalazi pred velikom koalicijskom odlukom.
Prisjećaju se kraja devedesetih godina kada je Ivica Račan odlučio sklopiti savez s HSLS-om Dražena Budiše. Iako su tada postojale brojne političke razlike, procijenjeno je da zajednički nastup donosi više koristi nego samostalni izlazak na izbore.
Jedan bivši SDP-ov ministar prisjeća se tog razdoblja:
“Ne samo da ćeš napisati sporazum nego ćeš napisati i argumente zbog kojih se odlučujemo koalirati s njima.”
Nakon detaljne analize zaključeno je kako postojeće razlike nisu nepremostive te je upravo ta koalicija kasnije dovela do promjene vlasti.
No, mnogi danas upozoravaju kako su okolnosti bitno drukčije nego prije gotovo tri desetljeća.
Strah od gubitka identiteta
Jedna od najvećih dilema odnosi se na pitanje može li SDP zadržati vlastiti politički identitet u dugotrajnom partnerstvu s Možemo.
Dok SDP sebe želi predstavljati kao umjerenu socijaldemokratsku opciju, Možemo je prepoznatljiv po izraženijim zelenim i progresivnim politikama. Upravo zbog toga dio članova obje stranke smatra kako bi preduga zajednička kampanja mogla zamagliti razlike koje postoje među njima.
Unutar SDP-a posebno se upozorava da bi pregovori oko izbornih lista mogli izazvati nezadovoljstvo na terenu, jer će u pojedinim izbornim jedinicama biti potrebno pronaći kompromis oko rasporeda kandidata.
Istodobno, Možemo želi iskoristiti suradnju kako bi povećao broj zastupnika i izvan Zagreba, gdje trenutačno ima znatno slabiju infrastrukturu.
Mogući problemi po izbornim jedinicama
Politički analitičari procjenjuju kako bi zajednička lista mogla ostvariti vrlo dobre rezultate u Zagrebu i okolici, gdje obje stranke imaju snažno biračko uporište.
S druge strane, u Slavoniji, dijelovima Dalmacije te u tradicionalno konzervativnijim sredinama zajednička koalicija mogla bi imati znatno više poteškoća.
Dio SDP-ovih lokalnih organizacija smatra da bi pojedini birači mogli odustati od potpore upravo zbog povezivanja sa strankom Možemo, dok drugi vjeruju kako jedino zajednički nastup može povećati broj osvojenih mandata.
Tko više dobiva?
Unutar SDP-a mogu se čuti procjene da bi najveći politički dobitnik zajedničke koalicije mogao biti upravo Možemo.
Jedan bivši visoki dužnosnik SDP-a smatra da će partner iskoristiti infrastrukturu najveće oporbene stranke kako bi povećao vlastiti broj zastupnika, dok će eventualni neuspjeh prvenstveno biti pripisan SDP-u.
S druge strane, vodstvo obje stranke uvjereno je da zajednički nastup predstavlja jedini realan put prema promjeni vlasti.
Prema riječima jednog visokopozicioniranog SDP-ovca:
“Dončić nam je rekao kako su mu iz Možemo jasno rekli da smatraju kako bi premijera trebao predložiti SDP. Logično je da to bude Hajdaš Dončić, jer ova kampanja mora biti usmjerena na smjenu Plenkovića i promjene, a te promjene mora povesti jedan lider”, govori nam jedan visokopozicionirani SDP-ovac.
Pred njima je politička odluka s velikim posljedicama
Hoće li SDP i Možemo već ove jeseni službeno potvrditi zajednički izlazak na parlamentarne izbore tek će se vidjeti. Ono što je izvjesno jest da obje stranke vjeruju kako jedino zajedničkim nastupom mogu ozbiljnije ugroziti HDZ.
Ipak, takva odluka nosi i brojne rizike. Dugotrajna kampanja, usklađivanje različitih političkih prioriteta, raspodjela mjesta na izbornim listama i moguće nesuglasice unutar koalicije mogli bi postati jednako veliki izazov kao i sama borba protiv vladajuće većine.
Hoće li zajednički nastup predstavljati početak stvaranja ozbiljne alternative HDZ-u ili će otvoriti nove podjele unutar hrvatske oporbe, pokazat će razdoblje koje slijedi.
