Iako dio HDZ-a smatra da ankete koje posljednjih mjeseci bilježe pad rejtinga stranke i premijera Andreja Plenkovića ne odražavaju u potpunosti političku stvarnost, u vladajućoj stranci svjesni su da trend nije povoljan. Zbog toga se sve više pogleda usmjerava prema premijeru, od kojeg se najesen očekuje potez kojim bi pokušao zaustaviti pad popularnosti HDZ-a.
Jedna od opcija koja se već dulje spominje jest rekonstrukcija Vlade. Hoće li do nje zaista doći u rujnu, zasad nije poznato, a odluka će, prema tvrdnjama izvora bliskih vlasti, ovisiti o procjeni političke koristi i mogućih rizika.
Promjenama u sastavu Vlade Plenković bi mogao pokušati ublažiti pritisak zbog tema poput inflacije, cijena i korupcijskih afera. Istodobno bi smjenom pojedinih ministara mogao poslati poruku da uvažava kritike građana i da je spreman povući konkretne poteze.
HDZ zabrinjava nepovoljan trend
Uvođenje novih lica u Vladu početkom nove političke sezone moglo bi HDZ-u omogućiti da pokuša stvoriti povoljniju atmosferu i zaustaviti pad rejtinga. Posebno zabrinjava rast podrške stranci Možemo, dok se na ljevici sve češće govori o mogućem širem političkom okupljanju protiv Plenkovića.
Ipak, rekonstrukcija Vlade ne bi bila jednostavna. Svaka promjena zahtijevala bi nove dogovore s koalicijskim partnerima, prije svega s Domovinskim pokretom. S obzirom na osjetljive odnose unutar vladajuće većine, Plenković bi morao pažljivo procijeniti svaki potez.
U HDZ-u, prema navodima upućenih, također postoji svijest da sama kozmetička promjena ministara ne bi dugoročno riješila problem. Ako želi preokrenuti trend, premijer bi morao ponuditi i konkretne odgovore na probleme koji najviše opterećuju građane, prije svega rast troškova života i cijene.
Šipić se spominje kao najslabija karika
Među imenima koja se posljednjih mjeseci spominju u kontekstu moguće rekonstrukcije nalazi se i ministar demografije Ivan Šipić iz Domovinskog pokreta.
Prema tvrdnjama izvora upoznatih s odnosima unutar vladajuće većine, Šipić se smatra jednom od slabijih karika DP-a. Od preuzimanja resora suočava se s kritikama zbog nedostatka konkretnih rezultata, ali i zbog načina komunikacije s javnošću.
Demografija je pritom jedan od ključnih programskih stupova Domovinskog pokreta, pa bi eventualna promjena na čelu ministarstva za tu stranku mogla imati dodatnu političku težinu.
Kao potencijalna zamjena spominje se Mladen Barać, novi glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije. Barać je profesor historije, ima iskustvo rada u Ministarstvu, a ranije je radio i u Europskom parlamentu na temama migracija i obiteljskih politika.
Njegovo eventualno promaknuće, prema političkim kalkulacijama koje kruže unutar vladajuće većine, moglo bi predstavljati pokušaj da se resoru osigura operativniji pristup.
Nina Obuljen Koržinek mogla bi napustiti Vladu
Među ministrima čiji se odlazak spominje nalazi se i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. Za razliku od nekih drugih članova Vlade, ona uživa dugogodišnje Plenkovićevo povjerenje i u Vladi je od samog početka njegova mandata.
Ipak, prema navodima izvora, ministrica je navodno umorna od dugogodišnje političke i medijske izloženosti te bi nakon gotovo deset godina u Vladi mogla razmotriti odlazak na neku međunarodnu funkciju.
Kao jedna od mogućnosti spominje se Pariz, odnosno potencijalni angažman u UNESCO-u ili diplomatska funkcija u Francuskoj. Takav scenarij za sada ostaje u sferi političkih nagađanja.
Njezinu poziciju dodatno opterećuje i slučaj Geodetskog fakulteta. Nakon što je deset od ukupno 29 optuženika priznalo krivnju i sklopilo nagodbe s EPPO-om, ponovno su se pojavila pitanja političke odgovornosti unutar Ministarstva kulture.
U postupku se, između ostalog, govori o namještanju poslova javne nabave i izvlačenju novca namijenjenog obnovi kulturnih objekata oštećenih u potresima. Dio optuženika priznao je krivnju, dok se postupci protiv preostalih nastavljaju.
Među njima je i Davor Trupković, bivši pomoćnik ministrice. Prema navodima iz postupka, Trupković je bio povezan s odlukama zbog kojih je Ministarstvo isplatilo više od dva i pol miliona eura.
Iako se protiv ministrice ne vode optužbe koje bi je izravno teretile za kaznena djela, dio HDZ-a navodno smatra da bi politički teret cijelog slučaja mogao postati problem.
Tonči Glavina mogao bi postati žrtveni jarac
Treće ime koje se spominje u scenarijima moguće rekonstrukcije jest ministar turizma Tonči Glavina.
Glavina je turizam preuzeo nakon Nikoline Brnjac, a posljednja turistička sezona otvorila je niz pitanja o stanju sektora. Rast cijena, pritisak na infrastrukturu i povećanje poreznih obveza za dio iznajmljivača izazvali su nezadovoljstvo među turističkim radnicima, poduzetnicima i dijelom građana.
Na sve to nadovezale su se i druge kontroverze povezane sa sportom, zbog čega se u političkim krugovima navodno počelo postavljati pitanje može li Glavina dovoljno učinkovito upravljati resorom.
Ako bi se u javnosti dodatno učvrstio dojam da turistička sezona ne ispunjava očekivanja, ministar bi, prema toj interpretaciji, mogao postati jedan od kandidata za političku odgovornost.
Moguće zamjene već se spominju
Eventualna istovremena promjena Šipića, Obuljen Koržinek i Glavine politički bi mogla biti pažljivo balansirana. Domovinski pokret dobio bi priliku predstaviti novo lice u resoru demografije, HDZ bi promijenio ministra kulture, dok bi se smjenom ministra turizma pokušalo odgovoriti na nezadovoljstvo dijela javnosti i turističkog sektora.
U HDZ-ovim krugovima već se, prema navodima izvora, spominju i potencijalne zamjene.
Ako bi Obuljen Koržinek doista napustila Vladu, među mogućim kandidatima navodno se spominju Ana Jelavić, ravnateljica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju, te dugogodišnji državni tajnik Krešimir Partl.
Za resor turizma, pak, kao moguće opcije navode se Boška Ban, bivša SDP-ovka koja je nedavno pristupila HDZ-u, ali i Stipe Čogelja, splitsko-dalmatinski dožupan.
Čogeljin ulazak u Vladu imao bi i regionalnu političku dimenziju jer bi Plenković time mogao dodatno učvrstiti odnose sa splitsko-dalmatinskom bazom HDZ-a.
Plenkoviću predstoji teška odluka
Sve navedeno zasad ostaje na razini političkih procjena, spekulacija i neslužbenih informacija. Nema potvrde da će do rekonstrukcije Vlade zaista doći niti da su navedeni ministri sigurni kandidati za odlazak.
Plenković će, bude li razmatrao takav potez, morati odvagnuti političku korist i moguće posljedice. Sama promjena nekoliko ministara mogla bi kratkoročno privući pažnju javnosti, ali bez konkretnijih promjena politika teško bi dugoročno zaustavila nepovoljan trend.
Zbog toga bi jesenski mjeseci mogli biti važni za budući smjer Vlade. Hoće li Plenković posegnuti za rekonstrukcijom ili će se odlučiti za drugačiji odgovor na pad rejtinga, trebalo bi biti jasnije nakon ljetne političke stanke.
