Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro ponovno je privukao pažnju javnosti, ovaj put prijedlozima vezanima uz način na koji bi Hrvatska trebala obilježavati godišnjicu operacije Oluja.
Dabro je uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja objavio priopćenje pod naslovom “Pobjednički proslavljajmo ratnu pobjedu”. U njemu predlaže nekoliko promjena, među kojima su dvodnevno obilježavanje Oluje, uvođenje novog spomendana te izgradnja Hrvatskog slavoluka pobjede u Zagrebu.
U istom priopćenju osvrnuo se i na Jasenovac, koji je opisao kao “teško kompromitirani povijesni događaj” i “mit”, što je izazvalo dodatnu pažnju s obzirom na povijesne činjenice vezane uz ustaški logorski sustav.
Dabro želi dvodnevno obilježavanje Oluje
Dabro je podsjetio da je vojno-redarstvena operacija Oluja započela 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro te je uputio čestitku povodom blagdana Hrvatima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i diljem svijeta.
Jedan od njegovih prijedloga odnosi se na promjenu načina službenog obilježavanja. Želi da naziv “Dan hrvatske pobjede” postane središnji naziv i slogan državne proslave.
Prema njegovoj zamisli, proslava bi trajala dva dana, odnosno 4. i 5. kolovoza. Ako bi za provedbu takvog prijedloga bile potrebne zakonske izmjene, Dabro najavljuje da bi ih zatražio.
Prema sadašnjem zakonskom okviru, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja obilježava se 5. kolovoza kao državni blagdan.
Dabro predlaže i da se 8. kolovoza uvede kao novi Spomendan HVO-a. Kao razlog odabira tog datuma navodi događaj iz 1995. godine, kada je nakon Oluje 21. kordunski korpus vojske pobunjenih Srba predao oružje Hrvatskoj vojsci i generalu Petru Stipetiću.
Prema Dabri, obilježavanje tog datuma na državnoj razini predstavljalo bi simbol “jedinstva oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”.
Želi uključiti i sve veleposlanike
Saborski zastupnik predlaže i promjenu institucija koje bi bile zadužene za službenu organizaciju proslave. Smatra da bi organizatori trebali biti Hrvatski sabor, predsjednik Republike i Vlada, dok bi se postojeća koordinacijska tijela mogla baviti tehničkom i organizacijskom provedbom.
Prema njegovom prijedlogu, službeni potpisnici obilježavanja trebali bi biti čelnici Sabora, države i Vlade, a ne samo resorna ministarstva.
Dabro također smatra da bi na državnu proslavu Oluje trebali dolaziti svi veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj. Njegovo je mišljenje da se sada odaziva relativno mali broj diplomatskih predstavnika zato što njihovo sudjelovanje nije obvezno i zato što se proslava, kako tvrdi, ne organizira na dovoljno visokoj državnoj razini.
U tom se dijelu priopćenja ponovno osvrnuo na Jasenovac, navodeći da se “teško kompromitirani povijesni događaji, kao mit o Jasenovcu”, po pitanju organizacije i diplomatskog sudjelovanja ne bi trebali stavljati ispred obilježavanja Dana pobjede.
Pritom je važno naglasiti da Jasenovac nije povijesni mit, nego najveći koncentracijski logor na području Nezavisne Države Hrvatske. Logorskim sustavom upravljale su ustaške vlasti, a među žrtvama bili su Srbi, Židovi, Romi, politički protivnici režima i drugi zatočenici. Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac navodi da su ustaške vlasti ondje počinile masovne zločine nad desecima tisuća ljudi.
Prijedlog za izgradnju Hrvatskog slavoluka pobjede
Još jedna od Dabrinih ideja odnosi se na izgradnju Hrvatskog slavoluka pobjede u Zagrebu.
Prema njegovom prijedlogu, monumentalni objekt trebao bi biti postavljen na jednom od važnijih prometnih ulaza u hrvatsku metropolu te imati trajnu simboličku vrijednost.
Dabro smatra da bi slavoluk trebao podsjećati na odlučnost hrvatskog naroda, ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te doprinos hrvatskih vojnika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom razdoblja od 1991. do 1995. godine.
Na objektu bi se, prema njegovoj zamisli, trebale nalaziti i oznake koje bi podsjećale na “sve slavne epopeje hrvatskog naroda”, zajedno sa simbolima važnih razdoblja i događaja.
Dabro je naglasio da prijedloge iznosi kao osobni znak zahvalnosti “hrvatskim povijesnim junacima”. Pozvao je javnost da se uključi u raspravu, nakon čega bi njegove ideje, zajedno sa stručnim suradnicima, bile dodatno razrađene.
Tko je Josip Dabro?
Josip Dabro trenutačno je saborski zastupnik Domovinskog pokreta, a ranije je obnašao dužnost potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede.
Na ministarsku funkciju podnio je ostavku u siječnju 2025. godine nakon objave snimke na kojoj se vidi kako iz automobila, s mjesta suvozača, puca iz pištolja kroz prozor.
Nakon toga u javnosti su se pojavile i dodatne snimke na kojima puca iz automatskog oružja te daje oružje maloljetnoj osobi.
Protiv Dabre je u svibnju pred Županijskim sudom u Osijeku započeo sudski postupak. Tereti ga se za povredu djetetovih prava te za neovlašteno posjedovanje automatske puške i eksplozivne naprave. Zbog zaštite maloljetnika javnost nije prisutna na suđenju.
Početkom ove godine pojavile su se i snimke na kojima Dabro pjeva pjesmu kojom se veliča ustaški poglavnik Ante Pavelić. Nakon što je tvrdio da je snimka nastala tijekom pokladnog razdoblja, u javnosti se pojavila i druga snimka, nastala u travnju 2025., na kojoj svira harmoniku dok se izvodi ista pjesma.
U travnju ove godine Dabro je napustio funkciju glavnog tajnika Domovinskog pokreta, ali je ostao član stranke i njezina saborskog kluba. Predsjednik DP-a Ivan Penava tada je izjavio da je od Dabre osobno zatražio ostavku zbog reorganizacije stranke.
Dabrini najnoviji prijedlozi tako ponovno otvaraju raspravu o načinu obilježavanja Oluje, odnosu prema ratnoj prošlosti te simbolima koji bi trebali imati posebno mjesto u javnom prostoru Hrvatske.
