Rusija bi, prema novim američkim obavještajnim procjenama, mogla pokušati izvesti ograničeni napad na neku članicu NATO-a kako bi provjerila spremnost i reakciju Saveza. O mogućem scenariju piše Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na izvore upoznate s najnovijim američkim obavještajnim podacima.
Dosad se uglavnom smatralo da Moskva neće otvarati novi front protiv drugih država dok traje rat u Ukrajini. Međutim, prema novim procjenama, takva mogućnost više se ne isključuje. Upozorenja američkih obavještajnih službi istovremeno se nadovezuju na ranije izjave evropskih zvaničnika koji već mjesecima upozoravaju na mogućnost širenja sigurnosnih prijetnji izvan Ukrajine.
Njemački general-pukovnik Christian Freuding ranije je upozorio da bi Rusija u naredne tri godine mogla razviti kapacitete potrebne za napad na neku članicu NATO-a.
Moguć i ograničeni kopneni upad
Prema informacijama koje je objavio WSJ, a prenosi Kyiv Independent, američki zvaničnici sada procjenjuju da bi veliki hibridni napad, pa čak i ograničena kopnena operacija, u određenom scenariju mogli biti izvedeni u periodu od ove jeseni do 2029. godine.
Evropske države već duže vrijeme upozoravaju i na mogućnost takozvanih operacija pod lažnom zastavom. U jednom od mogućih scenarija, napadi na kritičnu infrastrukturu u baltičkim državama mogli bi biti izvedeni uz korištenje dronova ukrajinske proizvodnje, kako bi se odgovornost pokušala pripisati drugoj strani.
Litvanski ministar odbrane Robert Kaunas izjavio je za LRT Radio da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog unutrašnjih političkih okolnosti u Rusiji, mogao biti zainteresovan za novu eskalaciju i neku vrstu pobjede. Kao potencijalno posebno osjetljiva područja spomenuo je baltičku regiju i Poljsku.
Baltičke zemlje pod sve većim pritiskom
Napetosti u baltičkoj regiji dodatno su porasle nakon nekoliko incidenata povezanih s dronovima u Litvaniji, Latviji i Estoniji.
Posebnu pažnju izazvao je i incident u njemačkom Leipzigu, gdje je pronađena bespilotna letjelica s eksplozivnim teretom u blizini ukrajinskog aviona koji je trebao prevoziti vojnu opremu prema Ukrajini.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je događaj kao mogući primjer hibridnog napada. Iako pritom nije direktno optužio Rusiju, evropske zemlje već godinama upozoravaju na različite oblike hibridnog djelovanja kojima bi se mogla pokušati destabilizirati evropska sigurnosna situacija.
Cilj bi mogao biti testiranje člana 5.
Američki zvaničnici na koje se poziva WSJ smatraju da bi kombinacija ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu i ograničenih ruskih uspjeha na bojištu mogla dodatno utjecati na odluke Kremlja.
U mogućem scenariju, ograničeni napad mogao bi biti usmjeren upravo prema istočnom krilu NATO-a. Cilj takve operacije ne bi nužno bio zauzimanje velikog teritorija, već testiranje reakcije Saveza i njegove spremnosti da aktivira mehanizme kolektivne odbrane.
Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice. Ipak, svaka država članica sama odlučuje o konkretnom obliku pomoći koju će pružiti napadnutoj članici.
Upravo zbog toga eventualni pokušaj ograničene eskalacije predstavljao bi izuzetno ozbiljan sigurnosni izazov za NATO.
SAD suočene s pritiskom na zalihe naoružanja
Najnovija upozorenja pojavljuju se u trenutku kada se Sjedinjene Američke Države suočavaju s pritiskom na zalihe pojedinih vrsta kritičnog streljiva.
Prema pisanju WSJ-a, zalihe određenih raketnih sistema i presretača, uključujući sisteme Patriot i THAAD, trenutno su na relativno niskim nivoima. Dodatni pritisak predstavlja i aktuelna američka vojna angažiranost u ratu s Iranom.
U takvim okolnostima posebno je osjetljivo pitanje američke sposobnosti da istovremeno odgovori na više sigurnosnih kriza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je ponovo zatražio dodatnu vojnu pomoć od Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump odgovorio je da i Sjedinjene Države imaju vlastite potrebe za raketama.
Za sada, međutim, nema potvrde da je Rusija donijela odluku o napadu na neku članicu NATO-a. Procjene koje prenosi WSJ odnose se na moguće scenarije i upozorenja obavještajnih službi, a ne na potvrđeni plan Moskve.
Upravo zbog toga evropske zemlje posljednjih mjeseci sve više ulažu u jačanje istočnog krila NATO-a, dok se mogućnost hibridnih napada, sabotaža i ograničenih vojnih incidenata posmatra kao jedan od ključnih sigurnosnih izazova narednih godina.
