Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić već je dvije i pol godine na čelu DORH-a, a njegov rad i dalje izaziva različite političke reakcije. Ipak, dio poznatih hrvatskih odvjetnika smatra da je dosadašnji mandat pokazao kako se Turudić u kaznenim postupcima ne vodi stranačkim pripadnostima, nego konkretnim predmetima.
Takvu ocjenu iznio je i Anto Nobilo, nekadašnji javni tužitelj i jedan od poznatijih hrvatskih odvjetnika. Prema njegovu mišljenju, da postoji osnovana sumnja protiv bilo kojeg visokog političkog dužnosnika, Turudić bi bez problema pokrenuo postupak, neovisno o tome kojoj stranci pripada.
Nobilo: „Uhitio bi i Plenkovića”
Nobilo smatra da je upravo uhićenje tadašnjeg ministra zdravstva Vilija Beroša jedan od primjera koji su pokazali kako funkcionira Turudićev DORH.
„Plenkovićevo lice, kada je govorio o uhićenju svog ministra zdravstva Vilija Beroša, bilo je lice istinski iznenađenog čovjeka. Turudić je tim uhićenjem, jednim od prvih zvučnijih, jasno dao do znanja da ga Plenković možda jest predložio i postavio na mjesto glavnog državnog odvjetnika, ali potvrdio ga je Sabor, kojem jedino odgovara”, rekao je Nobilo.
Dodao je kako Turudić, prema njegovu mišljenju, želi ostaviti trag u pravosuđu te da ga pri donošenju odluka ne bi trebala zanimati politička pripadnost osoba protiv kojih se vode postupci.
Nobilo pritom ističe da bi Turudić, kada bi za to postojala osnovana sumnja, mogao pokrenuti postupak i protiv samog premijera Andreja Plenkovića.
Od Beroša do Hipodroma i Rijeke
Tijekom Turudićeva mandata otvoreno je više značajnih kaznenih predmeta. Među njima se posebno ističe afera Hipodrom, u kojoj je bivši ravnatelj zagrebačke Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kosta Kostanjević, zajedno s još nekoliko osoba, priznao krivnju i nagodio se oko kazne.
Pod povećalom istražitelja našao se i bivši riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u vezi s ranijim predmetom koji se odnosi na ugovor između Grada Rijeke i Erste banke.
Nobilo zbog toga smatra da je teško tvrditi kako DORH pod Turudićem favorizira jednu političku opciju.
„Turudić je bio izložen neviđenom granatiranju, ponajprije od stranke Možemo, a zatim i od SDP-a. No zanimljivo je da se danas o tome u javnosti više uopće ne govori, što je dobar znak”, rekao je Nobilo.
Uhićenje Željka Keruma privuklo posebnu pažnju
Jedan od novijih slučajeva koji je privukao veliku pažnju javnosti jest uhićenje bivšeg splitskog gradonačelnika Željka Keruma.
Kerum, čija je Hrvatska građanska stranka u Splitu bila u koalicijskoj vlasti s HDZ-om, uhićen je u sklopu postupanja povezanog s kaznenim djelom poticanja na kazneno djelo, a predmet se odnosio na bespravnu gradnju.
Takav razvoj događaja dio pravnih stručnjaka vidi kao još jedan primjer da politička pripadnost sama po sebi nije prepreka kaznenom postupku.
Odvjetnik Mladen Dragičević, koji je svojedobno bio Turudićev protukandidat za mjesto glavnog državnog odvjetnika, također pozitivno ocjenjuje njegov rad.
„Turudić je bio definitivno najbolji kandidat nakon mene”, rekao je u šali Dragičević, dodajući da nema velikih dvojbi oko toga da je Turudić u dosadašnjem mandatu pokazao kako nema zadrški u svom poslu.
DORH povećao učinkovitost
Jedan od važnijih pokazatelja Turudićeva mandata odnosi se na broj riješenih predmeta. Prema podacima navedenima u analizi njegova rada, DORH sada rješava više predmeta nego što ih zaprima, čime je preokrenut raniji trend povećavanja broja neriješenih predmeta.
Podignute su optužnice protiv 447 osoba, dok su istrage obustavljene u osam slučajeva. Istodobno je broj zaposlenih povećan s 1902 na 2028.
Posebnu pažnju privukla je i potvrđena optužnica u slučaju Agrokor, koji se godinama nalazi u središtu interesa javnosti.
Stručnjaci vide aktivniji USKOK
Poznata odvjetnica i stručnjakinja za kazneno pravo Višnja Drenški Lasan također smatra da je Turudićev mandat obilježen većom aktivnošću.
„Vidimo da tu imamo vrlo ažuran i vrlo jak rad USKOK-a, koji je dio DORH-a. Uhićenja i otvaranja kaznenih postupaka prisutna su i to je pozitivno. Ne vidim da se nekoga posebno protežira, ni lijeve ni desne”, kazala je.
Istaknula je i problem odnosa DORH-a i Europskog javnog tužiteljstva, koji je posebno došao do izražaja u slučaju Beroš.
U tom je predmetu DORH, kao i EPPO, provodio svoje postupanje, a pitanje nadležnosti izazvalo je dodatne rasprave.
Pitanje transparentnosti i dalje otvoreno
Turudić je tijekom mandata najavljivao i veću transparentnost rada državnog odvjetništva. Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoje zakonska ograničenja, posebno kada je riječ o istragama koje su prema zakonu tajne.
Drenški Lasan smatra da bi javnost sudskih postupaka trebala biti što veća, ali ističe da se pitanje tajnosti istraga ne može riješiti isključivo odlukama glavnog državnog odvjetnika.
Dosadašnji Turudićev mandat tako ostaje predmet različitih političkih tumačenja. Dok su ga njegovi kritičari prije imenovanja upozoravali da bi mogao biti previše blizak HDZ-u, dio odvjetnika danas ističe upravo suprotno – da su postupci protiv različitih političkih aktera pokazali kako se DORH ne vodi stranačkim iskaznicama.
Hoće li takav dojam potrajati do kraja njegova mandata, pokazat će novi predmeti i odluke koje tek slijede.
