Prošlogodišnje rasprave oko kulturnih programa u Benkovcu i Šibeniku očito nisu završile s tadašnjim prosvjedima i političkim prepirkama. Ove godine dio braniteljskih udruga odlučio je promijeniti pristup i na programe koji su ranije izazivali burne reakcije odgovoriti vlastitim sadržajem.
Umjesto novih prosvjeda i sukoba oko pojedinih predstava i festivala, odlučili su organizirati program kroz koji će javnosti predstaviti teme za koje smatraju da su nedovoljno zastupljene.
Tako je nastala ideja o Festivalu hrvatske ratne povijesti „Ruža hrvatska”, koji će se tijekom rujna održavati u Šibeniku.
Prošlogodišnji sukobi promijenili su pristup
Benkovac je prošle godine privukao veliku pozornost zbog festivala „Nosi se” i njegova programa. Posebno se raspravljalo o predstavi „Ubu ovo ono” te sudjelovanju redatelja Olivera Frljića.
Dio braniteljskih udruga smatrao je da se takvim programom vrijeđa i omalovažava Domovinski rat i njegove sudionike. Nakon prosvjeda dio programa festivala bio je otkazan.
Slične polemike vodile su se i oko šibenskog festivala Fališ, odnosno Festivala alternative i ljevice Šibenik.
Ove godine braniteljske udruge odlučile su reagirati drugačije.
Umjesto prosvjeda organiziraju vlastiti program
Prema riječima organizatora, cilj novog festivala je kroz tribine, projekcije, razgovore i edukativne izlete predstaviti različite dijelove hrvatske ratne povijesti.
Posebno mjesto u programu zauzimat će Domovinski rat i ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske.
Festival nosi naziv „Ruža hrvatska”, a jedan od njegovih autora i predsjednik braniteljske udruge Ruža hrvatska – Žirje, Željko Šižgorić, ističe kako žele teme koje smatraju važnima približiti javnosti kroz povijesne činjenice.
„Serijom tribina, projekcijama, razgovorima te edukacijskim izletima želimo pokazati hrvatsku ratnu povijest.”
Posebna pažnja posvećena bitci za Šibenik
Šižgorić posebno ističe događaje iz 1991. godine i bitku za Šibenik.
U sklopu programa trebalo bi se govoriti o „rujanskom ratu” i ulozi topničke bitnice sa Žirja, ali i o ljudima koji su sudjelovali u obrani grada.
Organizatori žele predstaviti i priče stanovnika Mandaline koji su se tijekom rata uključili u obranu Šibenika.
„Vodit ćemo ljude na Žirje, ali ih i spojiti sa stanovnicima Mandaline, šibenskog naselja, koji nisu bili komandosi, nego obični građani, a zarobili su 35 ratnih brodova i posada u ratu. Ti su brodovi danas većina ratne flotile RH”, rekao je Šižgorić.
Povijesne teme kao odgovor na političke polemike
Braniteljske udruge poručuju da se protiv onoga što smatraju problematičnim prikazima hrvatske povijesti ne žele boriti novim prosvjedima, nego organiziranjem vlastitih sadržaja.
Šižgorić je pritom poručio da će se protiv Fališa i sličnih programa boriti „povijesnim istinama”.
U programu je najavljena i projekcija filma „260 dana” redatelja Jakova Sedlara, kao i skup posvećen Jasenovcu.
Među sudionicima bi se trebali pojaviti i slovenski istraživač povijesti Roman Leljak te hrvatski novinar Igor Vukić.
Festival će se održavati paralelno s Fališem
Posebnu pažnju privlači činjenica da će se Festival hrvatske ratne povijesti u Šibeniku održavati u približno isto vrijeme kada i Fališ.
Fališ će početkom rujna održati svoje 14. izdanje pod geslom „Apokalipsa do nas”.
Umjetnički ravnatelj festivala Branko Sekulić odbacuje tvrdnje da Fališ promiče totalitarne režime te ističe protivljenje različitim oblicima totalitarizma.
„Sakralizaciji rata i svih zločina. Kao teolog ne mogu pristati na bilo kakvu totalitarnu i dogmatsku ideologiju. Staljinizam je na listi mojih neprijatelja, ali i ratni profiteri. Podjednako govorimo protiv ustaša i četnika. Nema mjesta zločinačkim režimima.”
Na Fališu će se, prema najavama, obrađivati i druge društvene teme, uključujući pitanja povezana s vlasništvom nad kapitalom u Hrvatskoj.
I Benkovac nastavlja s festivalom
U međuvremenu su organizatori festivala „(ZA) Nosi se” u Benkovcu odlučili nastaviti s programom.
Juraj Aras, jedan od ključnih ljudi festivala, smatra da je prošlogodišnji slučaj pokazao koliko brzo kulturni događaji mogu postati dio šireg političkog i ideološkog sukoba.
„Osnovno pravo demokratskog društva trebalo bi biti nenasilno i argumentirano sukobljavanje suprotstavljenih tumačenja stvarnosti”, rekao je Aras.
Ovogodišnji festival održat će se 24. i 25. kolovoza, a središnja tema programa bit će humanizam.
Organizatori poručuju da im cilj nije dodatno produbljivati podjele, nego otvoriti prostor za različita mišljenja.
Branitelji ove godine biraju drugačiji put
Najveća razlika u odnosu na prošlu godinu upravo je u načinu reakcije.
Umjesto novih prosvjeda protiv programa koje smatraju neprihvatljivima, braniteljske udruge odlučile su organizirati vlastite tribine, projekcije i druge događaje.
Šižgorić pritom ističe da su svi dobrodošli.
„To bi bilo zanimljivo. Nas ne zanimaju njihovi programi, bavimo se onim što smatramo da moramo poučavati dok smo još živi, mi koji se tih dana sjećamo kao da su bili jučer, jer poslije će biti prekasno”, rekao je.
Time žele pokazati da njihova ovogodišnja reakcija neće biti temeljena samo na protivljenju tuđim programima, nego i na predstavljanju vlastitog pogleda na hrvatsku ratnu povijest.
Hoće li ponovno doći do podjela?
Festival hrvatske ratne povijesti mogao bi tijekom rujna privući značajnu pažnju šibenske javnosti, posebno zato što će se održavati uz program Fališa, koji okuplja publiku drugačijih političkih, društvenih i kulturnih pogleda.
Ostaje pitanje hoće li paralelno održavanje različitih programa ponovno dovesti do prošlogodišnjih sukoba ili će se ove godine različiti stavovi ipak susresti kroz mirniju javnu raspravu.
Za braniteljske udruge najvažnije je da su ove godine odlučile vlastite teme predstaviti kroz program koji su same osmislile.
Na publici ostaje da odluči koje će sadržaje pratiti, koje će stavove prihvatiti i o kojim će temama željeti raspravljati.
