Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u Osijeku kako Slavonija i dalje zaostaje za ostatkom Hrvatske te ocijenio da su posljednjih deset godina obilježile pogrešne razvojne politike koje nisu uspjele potaknuti jačanje proizvodnje hrane i industrije. Istovremeno je ustvrdio da premijer Andrej Plenković izbjegava raspravu o tim pitanjima.
Na konferenciji za medije Hajdaš Dončić naveo je kako pokazatelji razvijenosti ukazuju na značajan jaz između Slavonije i drugih dijelova zemlje. Prema njegovim riječima, slavonska regija doseže tek nešto više od polovice prosječne razine razvijenosti Hrvatske, što smatra posljedicom dugogodišnjeg izostanka kvalitetne industrijske strategije.
Istaknuo je da se tijekom proteklog desetljeća raspolagalo značajnim europskim sredstvima, ali da se postavlja pitanje jesu li ta ulaganja dovela do promjene gospodarske strukture zemlje.
„Građani imaju pravo znati kako su iskorištena europska sredstva i jesu li ona rezultirala većom proizvodnjom hrane i jačanjem domaće industrije. Hrvatska i dalje uvozi znatno više hrane nego što izvozi, što pokazuje da ključni problemi nisu riješeni“, poručio je predsjednik SDP-a.
Dodao je da smatra kako Vlada nema jasnu viziju gospodarske transformacije te da se izbjegava ozbiljna rasprava o modelu razvoja zemlje.
„Nitko ne osporava da je gospodarstvo raslo, ali pravo pitanje je tko od tog rasta ima koristi. Treba analizirati jesu li koristi ravnomjerno raspoređene među građanima ili su najveću dobit ostvarili oni koji su već bili u povoljnijem položaju“, rekao je Hajdaš Dončić.
Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić naglasila je da Hrvatska mora razvijati cjelovit sustav proizvodnje hrane, a ne fokusirati se isključivo na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Prema njezinim riječima, zemlji je potreban snažan agroindustrijski sektor koji će omogućiti preradu domaćih sirovina i stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednošću.
„Potencijal postoji, ali nije dovoljno iskorišten. Potrebno je povezati poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetiku kako bi se stvorio održiv model razvoja“, rekla je Benčić.
Kao primjer navela je mogućnosti korištenja geotermalnih izvora za cjelogodišnji uzgoj voća i povrća, što bi moglo povećati domaću proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu.
Govoreći o rastu cijena, Benčić je ponovila stav svoje stranke da Vlada nije dovoljno iskoristila dostupne mehanizme za suzbijanje inflacije. Smatra da su europska sredstva mogla biti snažnije usmjerena prema sektorima koji dugoročno povećavaju gospodarsku otpornost.
Posebno je istaknula kako su, prema njezinoj ocjeni, među najvećim dobitnicima inflacijskog razdoblja bile financijske institucije koje su ostvarile značajne profite, dok građani i umirovljenici snose najveći teret rasta troškova života.
„Najveći pritisak osjećaju oni koji žive od svojih plaća i mirovina. Svako zamrzavanje primanja u uvjetima rasta cijena zapravo znači pad kupovne moći građana“, upozorila je.
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović također je kritizirala Vladinu interpretaciju inflacije, odbacivši tvrdnje da je riječ isključivo o uvezenom problemu.
Podsjetila je kako je stopa inflacije u mnogim državama eurozone osjetno niža nego u Hrvatskoj te ocijenila da domaći faktori imaju značajnu ulogu u rastu cijena.
„Ako eurozona bilježi znatno niže stope inflacije, onda je potrebno analizirati zbog čega Hrvatska odstupa od tog prosjeka i koje mjere mogu dati bolje rezultate“, rekla je Radolović.
U tom je kontekstu ocijenila da projekt razvoja Slavonije, Baranje i Srijema nije ostvario očekivane učinke te da rezultati na terenu ne potvrđuju ambiciozne ciljeve koji su ranije bili najavljivani.
Oporbeni političari zaključili su kako su upravo pitanja regionalnog razvoja, proizvodnje hrane, inflacije i životnog standarda među ključnim temama koje će obilježiti naredno političko razdoblje.
