U zaseoku Grubori kod Plavnog, nedaleko od Knina, održana je komemoracija za srpske civile ubijene tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Skup su organizirali Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije, a sudionici su ponovno istaknuli važnost suočavanja sa zločinima, odgovornosti i nastavka procesa pomirenja.
Predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac rekao je da su za ubojstva u Gruborima odgovorni pripadnici hrvatske policije.
„Ove ljude u Gruborima su ubili pripadnici hrvatske policije, jedne od oružanih sila Republike Hrvatske, ovdje i na drugim mjestima tijekom Oluje. Ponekad pljačkaši u uniformama, ponekad egzekutori, iz samo njima znanih razloga su činili zločine, kao što su to učinili ovdje u Gruborima“, rekao je Pupovac.
Odgovorni nisu kažnjeni
Pupovac je podsjetio da su činjenicu da je zločin počinjen utvrdili i Županijski sud u Zagrebu i Haški tribunal, ali je istaknuo da odgovornost za ubojstva nije u potpunosti procesuirana.
„Osjećamo žaljenje što je država nekažnjavanjem, neizvršavanjem pravednosti do kraja, preuzela odgovornost za zločine koji su počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj tijekom i nakon Oluje“, poručio je Pupovac.
Na potrebu jednakog odnosa prema svim žrtvama upozorila je i saborska zastupnica te zamjenica predsjednika SNV-a Anja Šimpraga.
„Ne možemo se nadati budućnosti tako da jedne žrtve pamtimo, a druge prešućujemo. Svaka nevina žrtva zaslužuje ime, dostojanstvo i pravdu, bez obzira na nacionalnost“, rekla je Šimpraga.
Šimpraga je pritom istaknula da je dio kuća u zaseoku obnovljen zahvaljujući odluci Vlade te da se priprema i završna faza obnove, pet godina nakon donošenja odluke o obnovi.
Podsjetili na susret Milanovića i Plenkovića
Govoreći o ranijim pokušajima približavanja hrvatske i srpske strane, Šimpraga je podsjetila na događaje iz 2020. godine.
Tada su Grubore posjetili predsjednik Zoran Milanović i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, dok je premijer Andrej Plenković istodobno bio u obližnjim Varivodama. Taj potez ocijenjen je kao važan iskorak u odnosima dviju zajednica, no prema Šimpraginim riječima, proces pomirenja nije dovršen.
„Procesi pomirenja pokrenuti posljednjih godina zastali su“, poručila je Šimpraga, pozvavši da se ne dopusti da političke poruke ponovno produbljuju podjele između Hrvata i Srba.
Komemoraciji su nazočili predstavnici državnih institucija i diplomatskog zbora, među njima izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade Sanjin Rukavina, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te predstavnici Veleposlanstva Srbije.
Parastos za stradale služili su svećenici Srpske pravoslavne crkve, nakon čega su članovi obitelji položili vijenac uz spomen-križ podignut u znak sjećanja na ubijene.
Šest civila stradalo u Gruborima
Prema podacima Srpskog narodnog vijeća, 25. kolovoza 1995. godine u Gruborima je ubijeno šestero starijih srpskih civila, a većina kuća u zaseoku bila je spaljena. Među stradalima su bili Jovo, Miloš, Marija, Milka i Jovan Grubor te Đuro Karanović.
Za zločin u Gruborima vođeni su sudski postupci protiv pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko, ali optuženi su pravomoćno oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Istodobno, sudski postupci utvrdili su da se zločin dogodio, dok nije utvrđena kaznena odgovornost konkretno optuženih osoba.
Grubori su tako i nakon više od tri desetljeća ostali jedno od mjesta koje podsjeća na civilne žrtve rata i na neriješena pitanja odgovornosti za ratne zločine.
Komemoracije koje se održavaju u zaseoku posljednjih godina okupljaju predstavnike srpske zajednice, hrvatskih institucija i političkog života. Uz sjećanje na stradale, na njima se redovito upućuju i poruke o potrebi suočavanja s prošlošću, poštovanju svih nevinih žrtava te nastavku procesa pomirenja.
