Novi detalji povezani s problemom ilegalnog otpada ponovno su otvorili pitanje političke i institucionalne odgovornosti. Ovoga puta u središtu pažnje našle su se odluke i postupci iz prethodnih godina, a iz SDP-a stižu izravne prozivke prema premijeru Andreju Plenkoviću.
Saborski zastupnik SDP-a i zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković u četvrtak je ustvrdio da je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić još 2021. godine mogao reagirati i zaustaviti daljnje odlaganje otpada u Varaždinu.
Marković pritom smatra da politička odgovornost za postupanje državnih institucija ide i prema premijeru, budući da je, prema njegovim riječima, upravo Plenković imao ključnu ulogu u Mikulićevu imenovanju.
„Danas je 560 dana otkako država formalno zna za problem odlaganja opasnog otpada u Gospiću, a za problem odlaganja potencijalno opasnog otpada u Varaždinu država zna i puno duže”, rekao je Marković na konferenciji za novinare.
Što se događalo s dozvolama?
Marković je odbacio tvrdnje prema kojima je SDP odgovoran za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom te da je Grad Varaždin godinama bio upoznat sa svim okolnostima.
Prema njegovoj interpretaciji dostupne dokumentacije, prvu dozvolu tvrtki Tipos Resurs 2015. godine izdala je Varaždinska županija, u vrijeme kada je župan bio Predrag Štromar.
Posebno je izdvojio razdoblje 2018. i 2019. godine. Tada je, prema njegovim navodima, inspekcija zaštite okoliša zapisnikom utvrdila nepravilnosti u radu tvrtke na varaždinskoj lokaciji.
Županijsko tijelo potom je u siječnju 2019. ukinulo dozvolu Tipos Resursu.
Međutim, već sljedećeg dana tvrtka je, tvrdi Marković, podnijela zahtjev za novu dozvolu. Ona je izdana otprilike mjesec dana kasnije, pri čemu je dopušteni kapacitet povećan s pet na deset tisuća tona otpada.
Upravo taj slijed događaja Marković smatra važnim za razumijevanje današnjeg problema.
U fokusu ponovno Andrija Mikulić
Nakon lokalne razine, Marković je pitanje odgovornosti usmjerio prema Državnom inspektoratu i njegovu tadašnjem čelniku Andriji Mikuliću.
Podsjetio je da je Mikulić na čelo Državnog inspektorata došao 2019. godine te ga opisao kao izbor premijera Plenkovića.
„Andrija je bio osobni izbor Andreja. Plenković je nametnuo Mikulića za glavnog državnog inspektora i njegova je apsolutna politička odgovornost. I nakon pada Andrije, ostavku bi zbog njegove izravne osobne političke odgovornosti morao dati Andrej Plenković”, poručio je Marković.
Njegove tvrdnje predstavljaju politički stav i prozivku premijera, a ne pravomoćno utvrđenu odgovornost.
Marković tvrdi da je upozoravao još 2021.
SDP-ov zastupnik naveo je i da je 2021. godine, dok je obnašao funkciju načelnika Stožera civilne zaštite, upozorio MUP i Državni inspektorat na velike količine otpada na lokaciji Mundus.
Prema njegovim riječima, inspekcija je od 2019. do 2021. godine provela 12 nadzora, donijela pet rješenja, izrekla novčane kazne i podnijela optužne prijedloge.
Marković, međutim, smatra da su nadležna tijela mogla poduzeti odlučnije korake.
Nakon toga je, kako tvrdi, od Varaždinske županije zatražio reviziju dozvole za gospodarenje otpadom Tipos Resursa. Navodi da je zahtjev odbijen u vrijeme kada je županijom upravljao HDZ-ov Anđelko Stričak.
Pitanje političke odgovornosti
Marković je posebno istaknuo da se politička odgovornost, prema njegovu mišljenju, ne bi trebala vezivati samo uz razdoblje kada su određene odluke donosile prethodne vlasti.
„Ako postoji politička odgovornost za ono što županijska administracija radi u mandatu Štromara ili Čačića, onda politička odgovornost ne može čudesno nestati 2021. kada županiju preuzima HDZ”, rekao je.
Postavio je i pitanje zašto nakon ranije utvrđenih nepravilnosti nije ponovno pokrenut postupak ukidanja dozvole kada je Državnim inspektoratom upravljao Mikulić.
Prema Markovićevu mišljenju, informacije kojima su institucije tada raspolagale bile su dovoljne za snažniju reakciju.
Spomenuo i Josipa Šinceka
U svom je istupu Marković otvorio i pitanje odnosa između Andrije Mikulića i Josipa Šinceka, kojeg je povezao sa slučajem nezakonitog odlaganja otpada.
Pritom je naveo ranije objavljene informacije o njihovim privatnim susretima, uključujući tvrdnju da su zajedno dočekali Novu godinu 2023.
Marković je te navode predstavio kao dodatno pitanje koje bi, prema njegovu mišljenju, trebalo razjasniti u kontekstu cijelog slučaja. Sami navodi o poznanstvu, međutim, ne predstavljaju dokaz bilo kakve nezakonitosti.
Od Plenkovića traži ostavku
Najizravniji zahtjev Markovićeva istupa odnosi se na premijera Plenkovića.
Smatra da Plenković snosi političku odgovornost zbog imenovanja Mikulića te zbog toga traži njegovu ostavku.
Istodobno tvrdi da je Mikulić još 2021. godine imao dovoljno informacija da se ponovno pokrene postupak vezan uz, kako ju je Marković nazvao, „suspektnu dozvolu” varaždinskog županijskog ureda.
Prema njegovoj interpretaciji, pravodobnija reakcija možda je mogla spriječiti dio problema koji su se pojavili kasnije.
Time je u središte rasprave stavio pitanje tko je u određenom trenutku imao informacije, tko je imao ovlasti i je li se moglo učiniti više.
U Varaždinu i dalje postoji problem
Marković je govorio i o aktualnoj situaciji u Varaždinu. Naveo je da je gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem, riješila višedesetljetni problem oko 100 tisuća tona varaždinskih bala.
Ipak, tvrdi da na području grada i dalje postoji nekoliko tisuća tona otpada čiji sastav i svojstva izazivaju pitanja.
Zbog toga je od glavnog državnog odvjetnika zatražio objavu nalaza Geotehničkog fakulteta o otpadu u Varaždinu, za koji tvrdi da je već izrađen.
Slučaj tako ponovno dobiva političku dimenziju. Dok se istodobno vode postupci i pokušava utvrditi što se događalo s otpadom, u javnosti se sve glasnije raspravlja o tome jesu li nadležna tijela u ranijim godinama mogla reagirati učinkovitije.
Marković sada odgovornost ne vidi samo na lokalnoj razini, nego je izravno povezuje s državnim institucijama i imenovanjima na njihov čelo. Njegov zahtjev da Plenković podnese ostavku dodatno bi mogao zaoštriti političku raspravu koja se posljednjih dana vodi oko problema ilegalnog otpada u Hrvatskoj.
