Afera s opasnim otpadom u Gospiću sve se više pretvara u ozbiljan politički problem za premijera Andreja Plenkovića. Ono što je u početku moglo izgledati kao još jedna kriza s kakvima se Vlada već susretala sada poprima šire razmjere, ponajprije zato što su u priču izravno uključeni građani, koji traže hitno rješavanje problema i ne isključuju prosvjede.
U HDZ-u se, prema informacijama iz stranačkih krugova, sve glasnije razmišlja o tome kako dalje postupati jer je očito da se slučaj teško može jednostavno potisnuti iz javnosti. Posebno osjetljivim smatra se činjenica da je riječ o području na kojem građani strahuju za zdravlje i sigurnost.
U vladajućoj stranci svjesni su da bi gospićka afera mogla prerasti u nacionalno-politički problem, pa se stanje unutar HDZ-a opisuje kao vrlo napeto. Dio upućenih smatra da bi upravo ovaj slučaj mogao imati dugoročne posljedice za Plenkovićevu političku poziciju i njegove eventualne ambicije za četvrti mandat.
Oporba već najavljuje da će inzistirati na potpunom rasvjetljavanju slučaja, a SDP u svemu vidi priliku da temu otpada pretvori u jednu od ključnih točaka političke borbe.
Plenković okupio koalicijske partnere
Ozbiljnost situacije dodatno je pokazao potez premijera koji je, praktički usred godišnjih odmora, održao sastanak s koalicijskim partnerima.
HDZ zasad i dalje raspolaže parlamentarnom većinom, ali iz Domovinskog pokreta stižu poruke da ne žele preuzimati odgovornost za tuđe političke propuste. Iz te stranke mogu se čuti stavovi da je netko iz HDZ-a već trebao preuzeti političku odgovornost kako bi se pritisak oko slučaja barem djelomično smanjio.
U DP-u pritom podsjećaju na slučaj Dabro, kada su Plenković i HDZ inzistirali na preuzimanju političke odgovornosti.
SDP, s druge strane, procjenjuje da bi upravo gospićka kriza mogla biti trenutak koji će dodatno okrenuti dio javnosti protiv Vlade te se odraziti na Plenkovićevu kampanju za novi mandat.
„Ovom je aferom trajno narušen Plenkovićev politički legitimitet. Ljevica će to svakako koristiti i u kampanji za iduće parlamentarne izbore, kad god se oni održali“, najavljuje naš dobro upućeni sugovornik iz SDP-a.
U Banskim dvorima pritom računaju na Plenkovićevo dosadašnje iskustvo u upravljanju kriznim situacijama i nadaju se da će i ovaj put uspjeti zadržati kontrolu nad političkim pritiskom.
„Gospićka afera izravna je posljedica klijentelističkog sustava koji je stvorio HDZ, ali je i slučaj na kojem će se ujediniti oporba, koja je već i izvanrednom sjednicom Sabora te najavom glasanja o nepovjerenju Vladi, nastojala ekocid nametnuti kao temu koja bi mogla biti prekretnica za rušenje Plenkovića“, dodaje naš sugovornik s ljevice.
Prema njegovom mišljenju, premijerove obrambene taktike, uključujući prozivanje medija zbog širenja panike i umanjivanje ozbiljnosti problema, sada su došle do svojevrsnog vrhunca.
HDZ pokušava sačuvati politički kapital
Iz oporbenih redova smatraju da je slučaj već ozbiljno načeo politički kapital premijera, iako njegova pozicija zasad nije neposredno ugrožena.
Plenković i dalje ima snažnu kontrolu nad političkim procesima, uključujući i način na koji će država provoditi sanaciju. Upravo će provedba tog procesa biti ključna za njegovu političku poziciju.
Istodobno je HDZ aktivirao stranačku infrastrukturu kako bi odgovorio na kritike oporbe i predsjednika Zorana Milanovića. Stranački zastupnici nastoje osporiti njihove tvrdnje o načinu postupanja s otpadom u Lici.
„Ovim slučajem, pogotovo time što je opasni otpad zakapan pred očima institucija koje su u rukama HDZ-a, ozbiljno je narušena Plenkovićeva teorija o uspješnom upravljanju državom“, smatra SDP-ovac s kojim smo razgovarali.
Unatoč pritisku, HDZ zasad pokazuje unutarnju disciplinu. To se posebno vidjelo u Saboru, gdje su sa 78 glasova odbijeni svi zaključci predsjednika Milanovića koji su se odnosili na hitnu sanaciju.
Istodobno je usvojeno 11 HDZ-ovih zaključaka kojima je Vladi ostavljen rok od 90 dana za podnošenje izvješća o napretku sanacije. Time je premijer dobio dodatno političko vrijeme i mogućnost da proces zadrži pod nadzorom.
Pokrenuta i inicijativa za novi oblik kaznenog djela
U političku raspravu uključili su se i HDZ-ovi zastupnici predvođeni Antom Sanaderom i Mislavom Hermanom.
Oni su slučaj pokušali prikazati i kroz probleme koje oporba ima s gospodarenjem otpadom, posebno ističući situaciju na zagrebačkom Jakuševcu, kojim upravlja stranka Možemo.
Istodobno je HDZ pokrenuo inicijativu za uvođenje novog kaznenog djela teške povrede okoliša, odnosno ekocida, u Kazneni zakon.
Najavom mogućih kazni od deset godina zatvora pa do dugotrajnog zatvora, vladajuća stranka nastoji se pozicionirati kao zagovornik strožeg kažnjavanja ekološkog kriminala.
Najveći problem tek dolazi
Građani Gospića traže hitno rješavanje problema. Za njih riječ „hitno“ ima vrlo konkretno značenje – žele da se opasni materijal što prije iskopa, ukloni s lokacije i zbrine na siguran način.
Međutim, potpuna sanacija nije jednostavan niti brz proces.
Na lokaciji se nalazi oko 33.000 tona heterogenog otpada, među kojim su i velike količine potencijalno toksičnih materijala. Hrvatska trenutačno nema industrijske kapacitete koji bi mogli samostalno provesti kompletnu operaciju takvog opsega.
Zbog toga će država morati pronaći odgovarajućeg inozemnog operatora. S obzirom na dosadašnji odaziv na natječaje, moguće je da će Vlada morati posegnuti za posebnim modelom ugovaranja.
Problem dodatno komplicira činjenica da je za izvoz opasnog otpada potrebno dobiti odobrenje države koja ga prihvaća, ali i država preko čijeg bi teritorija bio transportiran.
Ako bi, primjerice, otpad bio upućen prema Njemačkoj, tranzitne države također bi morale odobriti njegov prijevoz.
Otpad se ne može jednostavno iskopati i odvesti
Tvrtka koja preuzme sanaciju neće moći samo početi kopati i odvoziti materijal. Prije toga potrebno je analizirati i razvrstati različite vrste otpada kako bi se svaka od njih mogla pravilno zbrinuti.
Radi se o procesu koji mora biti organiziran postupno i pod strogim nadzorom.
Za 33.000 tona otpada bit će potrebne tisuće prijevoznih tura. Procjene govore o približno 1320 do 1375 kamionskih tura, ovisno o količini tereta koja se prevozi po vozilu.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da se materijal ne smije dugo držati na otvorenom nakon iskopa. Potrebno ga je analizirati, odgovarajuće zapakirati, označiti i uskladiti s rasporedom prijevoza.
Strogi europski postupak za izvoz otpada
Samo dobivanje dozvole za izvoz 33.000 tona opasnog otpada podliježe zahtjevnom postupku prema Uredbi EU 2024/1157 o pošiljkama otpada.
U redovnim okolnostima postupak od predaje zahtjeva do konačnog odobrenja može trajati između dva i šest mjeseci. U kriznim okolnostima, uz maksimalan angažman nadležnih institucija, taj se proces prema procjenama može pokušati skratiti.
Prije podnošenja zahtjeva potrebno je pronaći ovlašteno postrojenje u inozemstvu koje ima potrebne tehničke kapacitete i odgovarajuću okolišnu dozvolu.
Nakon toga slijedi ugovaranje s primateljem otpada te osiguravanje financijskog jamstva koje mora pokriti troškove transporta, zbrinjavanja, a eventualno i povrata pošiljke.
Kada Ministarstvo zaštite okoliša zaprimi i potvrdi dokumentaciju, pokreće se međunarodni postupak putem sustava DIWASS.
Države uvoznice i tranzita zatim mogu odobriti transport, postaviti dodatne uvjete ili uložiti prigovor.
U praksi postupak može biti dodatno produljen ako države zatraže nadopunu dokumentacije. Osim toga, malo je europskih postrojenja koja bi mogla istodobno prihvatiti toliku količinu otpada, pa bi se cijeli proces mogao organizirati kroz više faza i tijekom duljeg razdoblja.
Sanacija bi mogla trajati godinama
Prema procjenama, samo tehnički dio iskapanja, utovara i odvoza mogao bi trajati između 12 i 18 mjeseci.
Standardni šleper može prevesti oko 24 do 25 tona tereta, što znači da je za ukupnu količinu potrebno više od 1300 kamionskih tura.
Ako bi se svakodnevno odvozilo deset kamiona, samo transport trajao bi više mjeseci.
Situaciju dodatno otežavaju vremenski uvjeti. Kiša, snijeg i hladnoća u Lici mogu usporiti radove, osobito zato što iskopavanje kontaminiranog materijala u mokrom tlu nosi dodatne rizike.
Budući da je riječ o heterogenom otpadu, svaki dio mora se posebno analizirati, razvrstati i zapakirati prije transporta.
Prema procjenama upućenih, za pripremu administrativnog dijela potrebno je nekoliko mjeseci, dok bi postavljanje gradilišta moglo trajati oko četiri tjedna. Samo iskapanje i odvoz mogli bi potrajati šest do deset mjeseci, nakon čega bi slijedila završna sanacija.
Ako Vlada odluku o potpunom izmještanju donese do kraja rujna, prvi konkretni radovi mogli bi početi tek tijekom sljedeće godine. U tom bi slučaju konačno čišćenje lokacije moglo biti završeno tek sredinom ili krajem 2028.
Gospićki otpad mogao bi postati politička prekretnica
Procjene govore da bi potpuna sanacija, uključujući spaljivanje i konačno zbrinjavanje otpada, mogla stajati između 100 i 120 milijuna eura.
Ako bi Vlada do 2028. uspjela završiti cijeli proces, Plenković bi to gotovo sigurno mogao predstaviti kao dokaz sposobnosti svoje administracije da riješi i iznimno složene probleme.
No ako sanacija bude kasnila i većina posla ne bude završena prije novih parlamentarnih izbora, oporba bi dobila snažan politički argument.
SDP i druge oporbene stranke tada bi mogle tvrditi da Vlada nije ispunila očekivanja građana te obećati da će nakon eventualne pobjede same riješiti problem.
Upravo zbog toga gospićki otpad više nije samo pitanje zaštite okoliša. Za Plenkovića bi mogao postati i ozbiljan politički test.
Ako sanacija bude napredovala, Vlada će to pokušati pretvoriti u dokaz uspješnog upravljanja krizom. Ako se proces otegne, oporba će ga gotovo sigurno koristiti kao jednu od glavnih tema pred izbore.
Upravo zato slučaj Gospića sve više prerasta lokalne okvire i postaje pitanje koje bi moglo imati znatno šire posljedice za Plenkovićevu političku budućnost.
