Politička situacija u Bosni i Hercegovini već godinama je obilježena ozbiljnim nesuglasicama između institucija države, entiteta i međunarodne zajednice. Jedna od tema koja posebno podiže tenzije pitanje je državne imovine, a upravo je na nju Milorad Dodik u više navrata vezao mogućnost proglašenja nezavisnosti Republike Srpske.
U jednom od svojih ranijih gostovanja u emisiji „Telering“, Dodik je iznio vrlo oštar scenarij za slučaj da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne zakon koji bi se odnosio na imovinu. Prema njegovim riječima, Republika Srpska ne bi čekala niti bi bila nespremna za takav potez.
„Imali smo veliki pripremni sastanak vezano za ovu mogućnost.“
Dodik je tada tvrdio da bi, u slučaju nametanja zakona o imovini, Narodna skupština Republike Srpske praktično odmah donijela odluku o proglašenju nezavisnosti. Govorio je i o uspostavljanju vlastitog finansijskog sistema te potpunoj kontroli teritorije.
Sličnu poruku Dodik je ponovio i u svibnju 2026. godine, kada je izjavio da bi, ako Schmidt nametne zakon o državnoj imovini, „istog časa“ bila donesena odluka o nezavisnosti Republike Srpske.
„NEĆEMO PRAVITI KINESKI ZID“
Jedan od najzapaženijih dijelova Dodikovih ranijih izjava odnosio se na moguće odnose Republike Srpske i Federacije BiH nakon eventualnog proglašenja nezavisnosti.
„Neću praviti kineski zid, osim ako ne budemo primorani na to.“
Dodik je tada tvrdio da ne postoji namjera za stvaranjem klasičnih granica između Republike Srpske i Federacije BiH, ali je istovremeno ostavio mogućnost drugačijeg postupanja ukoliko bi, kako je rekao, došlo do prisile ili napada.
U tom kontekstu spominjao je i EUFOR, očekujući da bi međunarodne snage u slučaju ozbiljne eskalacije trebale djelovati na prostoru između entiteta kako bi se spriječili eventualni sukobi.
IMOVINA KAO JEDNA OD KLJUČNIH POLITIČKIH TOČAKA
Pitanje državne imovine jedno je od dugotrajnih spornih pitanja u BiH. Dodik i političko vodstvo Republike Srpske godinama tvrde da određena imovina pripada entitetu, dok se na državnoj razini i u odlukama međunarodnih institucija pitanje imovine tretira drugačije.
Dodik je u svojim istupima upravo imovinu predstavljao kao pitanje od presudnog značaja za budućnost Republike Srpske.
U ožujku 2026. ponovno je poručio da, prema njegovom tumačenju, u BiH ne postoji termin „državna imovina“ u smislu u kojem ga koriste njegovi politički protivnici te da bi se imovina trebala tretirati kao vlasništvo entiteta.
Istovremeno, međunarodni i pravni okvir BiH ostaje vezan uz Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum. Visoki predstavnik ima ovlasti predviđene međunarodnim mirovnim okvirom, uključujući mogućnost nametanja odluka u određenim okolnostima.
OŠTRE RIJEČI PREMA SAD-u I MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI
Dodik je u svojim nastupima često kritizirao predstavnike međunarodne zajednice, posebno američku politiku prema Republici Srpskoj.
U emisiji „Telering“ govorio je i o tadašnjem američkom ambasadoru Michaelu Murphyju, tvrdeći da bi američka administracija bila nezadovoljna njegovim političkim potezima.
Istovremeno je poručivao da se neće povući zbog međunarodnog pritiska.
„Neću se povući ili odstupiti pred pritiscima, jer smatram da imamo pravo na ono što radimo.“
Dodik je tada tvrdio i da bi eventualne pritiske Sjedinjenih Američkih Država pokušali ublažiti međunarodni saveznici Republike Srpske.
TVRDI DA BI VEĆINA PODRŽALA NEZAVISNOST
Posebnu pažnju privukla je i njegova tvrdnja o potencijalnoj podršci građana.
Dodik je izjavio da bi, prema njegovoj procjeni, oko 80 posto građana glasalo za nezavisnost Republike Srpske kada bi se takvo pitanje našlo pred njima.
„Osamdeset odsto ljudi bi glasalo za nezavisnu Srpsku.“
Riječ je o njegovoj političkoj procjeni, a ne o rezultatu održanog referenduma ili potvrđenom istraživanju javnog mnijenja.
Takve izjave godinama predstavljaju dio Dodikove političke retorike kojom naglašava posebnost i političku autonomiju Republike Srpske. Njegova separatistička retorika već je ranije izazivala zabrinutost međunarodnih institucija zbog mogućeg utjecaja na stabilnost Daytonskog sporazuma.
SCENARIJ KOJI BI IMAO ŠIRE POSLJEDICE
Eventualni pokušaj jednostranog proglašenja nezavisnosti Republike Srpske ne bi predstavljao samo unutarnjopolitičko pitanje BiH. Takav potez otvorio bi niz pravnih, političkih i sigurnosnih pitanja te bi gotovo sigurno izazvao snažne reakcije domaćih institucija i međunarodne zajednice.
Upravo zato Dodikove izjave o mogućoj nezavisnosti izazivaju veliku pažnju svaki put kada se ponovno pojave u javnosti.
Njegova poruka je jasna: pitanje imovine za njega predstavlja jednu od ključnih političkih crvenih linija, a nametanje odluke koju Republika Srpska ne prihvaća povezuje s mogućnošću poduzimanja najradikalnijeg političkog poteza.
Ipak, između političke najave i stvarne provedbe takvog scenarija postoji veliki broj pravnih, institucionalnih i međunarodnih prepreka. Zbog toga se Dodikove izjave prije svega promatraju kroz širi kontekst višegodišnje političke krize u Bosni i Hercegovini.
Pitanje je stoga hoće li se retorika o nezavisnosti ponovno pretvoriti u konkretne političke poteze ili će ostati dio pritiska i pregovaračke strategije u jednom od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.
