Dok se u javnosti još uvijek iščekuje konačan rasplet i rješenje problema s opasnim otpadom u Gospiću, pojavljuju se novi detalji o mogućim ekološkim posljedicama. Nakon vještačenja koje je proveo USKOK, potvrđena je prisutnost mikroplastike na odlagalištu otpada u Benkovcu. Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa, u razgovoru sa Svenom Tubakom iznio je niz vrlo ozbiljnih tvrdnji o postupanju nadležnih institucija. Ocijenio je kako se radi o iznimno velikom ekološkom problemu te upozorio da građani još nisu svjesni mogućih razmjera situacije koja bi mogla imati posljedice za šire područje.
Nakon što je USKOK objavio nalaz i dopunu vještačenja otpada odloženog u kompleksu nekadašnjeg kamenoloma Kukalj u Benkovačkom Selu, vještaci Geotehničkog fakulteta procijenili su da se na toj lokaciji nalazi više od 6400 tona otpada. Dodatnim ispitivanjima utvrđena je i prisutnost mikroplastike izvan samih granica odlagališta. Pritom je upozoreno da se rizik za okoliš ne može zanemariti te da bi otpad, ostane li izložen oborinama, mogao nastaviti pridonositi širenju onečišćenja.
Iako prema dosadašnjim nalazima pitka voda na toj lokaciji nije onečišćena, Troskot smatra da i dalje postoji ozbiljan rizik za osobe koje se nalaze na samom području odlagališta.
Osvrćući se na stanje u Lici i moguće posljedice za lokalno stanovništvo, Troskot je izjavio: “Ako čovjek ima iole malo srca, može samo reći da mi je žao. Stvarno mi je žao da smo bili u pravu. To što sad Lika prolazi jest jednostavno činjenica na što su prije svega Ličani prvi upozoravali gdje su bili stjerani u kut i sami morali raditi testove da bi se potvrdilo ono što su oni govorili da je činjenica – da je Lika, ne samo Lika, nego i Gacka dolina, donji tijek od Like prema Gackoj i prema Senju i sjevernom primorju, da su u velikoj opasnosti.”
Ugrožene strateške zalihe pitke vode i politička odgovornost
Troskot je upozorio kako, prema njegovu mišljenju, javnost još uvijek nije u potpunosti svjesna mogućih razmjera problema povezanog s otpadom u Gospiću.
“I da je to najveći bioteroristički čin, usudio bih se reći, u Hrvatskoj je sigurno od samostalnosti, ali i jedan od najvećih u Europi jer ovakav koktel kao takav, koji je u samom silosu, ali i na Rakitovcu, jest nešto što u Europi nije bio slučaj. Ono što zapravo USKOK dokazuje jest bioteroristički čin, zapravo čin države. Tko god da je sudjelovao, a znaju se akteri, ne bi oni mogli ovo napraviti bez direktnog sudjelovanja države na više razina.”
Troskot, koji slučaj s otpadom prati već 18 mjeseci, podsjetio je da je situacija dodatno dobila na intenzitetu početkom kolovoza, kada je najavljeno podnošenje kaznenih prijava protiv svih sudionika, uključujući i talijanske kompanije.
Istodobno je kritizirao nadležne institucije zbog, kako smatra, dugotrajnog izostanka odgovarajuće reakcije i činjenice da ranije nisu provedena ispitivanja na PFAS spojeve. Prema njegovim riječima, građani Gospića na kraju su morali sami financirati dio testiranja.
Govoreći o trenutnom stanju podzemnih voda, rekao je: “Ne bih pio vodu iz razloga što za sada još nije došao po dozvoljivim razinama vječna kemikalija u slavine – to je točka broj jedan. Točka broj dva, ona je u podzemnim vodama, a iz podzemnih voda se napajaju jaruge i bunari i nisam siguran jesu li testirali samo na bakterijskoj razini. Međutim, dakle, prije svega nije došlo do slavine. Drugo, na razini Europske unije se smanjuje dozvoljiva razina PFAS-a u slavinama. Treća stvar, to što nije došlo do slavina ne umanjuje opasnost.”
Kritike Plenkovića i kretanje otpada
Komentirajući reakciju premijera Andreja Plenkovića i njegovu izjavu da će se osobno uključiti u rješavanje problema nakon što je ranije, prema Troskotovu mišljenju, problem bio umanjivan, Mostov zastupnik bio je vrlo kritičan.
“Još nismo svjesni razmjera i činjenica da premijer u najgoroj situaciji za državu odlazi na jezeru Como i tamo vjerojatno pije kapučino ili što već.”
Troskot je pritom iznio i svoju rekonstrukciju puta kojim se, prema njegovim informacijama, sporni otpad premještao na različite lokacije.
“Prvo se punio silos, to je zemlja koju je kupio Šincek od Hrvatske banke za obnovu i razvoj pomoću kredita. Drugo se napunio Rakitovac što su oni u službenim nekakvim komunikacijama ti vozači nazvali piramida. Oni kad su tako međusobno, oni su nazivali da su napunili piramidu. Napunili su Senj. Dio se odvozio prema Gračacu i Benkovcu, a ono što mi imamo informaciju je da se dio odvozio i prema Otočcu.”
‘Trajno prisutna u slavinama’
Troskot je upozorio i na moguće posljedice u slučaju da PFAS spojevi dospiju u sustave vodoopskrbe.
“To znači da je trajno prisutna u slavinama i da dugoročno to područje neće biti moguće za živjeti tamo. Ne znam mogu li se drugačije izraziti nego na taj način ako to dođe do slavina. Nije tu sad samo do slavina, tu je problem što te vječne kemikalije najbržu progresiju imaju kroz vodu od ovih svih ostalih kemikalija koje su sve opasne. Pazite, ne možete zanemariti cijanide ili teške metale koji također mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja.”
Govoreći o mogućim posljedicama onečišćenja, Troskot je također spomenuo potencijalnu povezanost između odbačenog otpada i povećanja broja oboljenja od raka, posebno na području Senja. Slične probleme povezane sa zagađenjem tla spomenuo je i u kontekstu Varaždina.
Osvrnuo se i na nedavne izjave gradonačelnika Gospića Darka Milinovića, koji ga je nazvao “verbalni terorist” i povezao s trgovačkim lancima za koje tvrdi da imaju cilj uništiti ličke OPG-ove.
Troskot je na to odgovorio: “Ja mislim da će on sigurno biti obuhvaćen ovom istragom i da on ovo radi zato što predosjeća da bi mogao dobiti optužnicu nakon ovoga svega, pogotovo nakon što je glavni državni odvjetnik svima poručio, i to mu je bila dobra izjava, da je nemoguće da se ništa nije znalo, da je nemoguće da se takve akumulacije događaju dok si ti tamo župan i da je on zapravo imao dvije važne funkcije u dva važna perioda iskipavanja.”
Na kraju razgovora saborski zastupnik Mosta uputio je poruku solidarnosti građanima Like, posebno uoči nadolazećeg razdoblja obilnijih kiša. Upozorio je i na širu, stratešku važnost vodnih resursa.
“S time da su ugrožene strateške zalihe pitke vode, to je važno za naglasiti jer, pazite, Dunav isušuje, Drina isušuje, Rajna isušuje, jezera u Europi isušuju, a ovo vam je najveći bazen pitke vode koji se proteže od Gorskog kotara skroz do Dubrovnika. Imate i u Bosni i Hercegovini onu Lašvansku dolinu pa i te podzemne vode koje su tamo. Dakle, strateške zalihe pitke vode su ugrožene i mislim da smo se zaigrali jer je to sigurno resurs koji će od 2030. godine biti vrednovan gotovo na razini nafte.”
