Znanstveni savjet za sanaciju otpada u Gospiću tijekom trosatnog sastanka analizirao je plan Ministarstva zaštite okoliša. Nakon sjednice izdvojene su dvije opcije koje se trenutačno smatraju najpraktičnijima. Prva podrazumijeva potpuno iskopavanje otpada i njegov odvoz iz Hrvatske, dok bi se prema drugoj varijanti otpad najprije obrađivao i razvrstavao na samoj lokaciji u Gospiću.
Konačno rješenje još nije odabrano. Prije donošenja odluke potrebno je preciznije utvrditi sastav materijala koji se nalazi na lokaciji te sagledati sve okolnosti povezane s njegovim zbrinjavanjem.
Predsjednik Znanstvenog savjeta i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je nakon sastanka da je Savjet tijekom prethodna dva dana proučavao dostavljenu dokumentaciju.
“Sjednica je trajala od 15 do 18 sati i upravo tema današnje sjednice je bila analiza plana sanacije minsitarstva i da mi damo svoj osvrt na to. Za sanaciju takve vrste otpada, i faze. Sve što smo dobili smo analizirali ova dva dana jer smo većinu dokumentacije dobili tada”, rekao je Lakušić, prenosi N1 televizija.
Najavio je da će Savjet pripremiti priopćenje u kojem će detaljnije predstaviti svoje mišljenje o planu te navesti što bi još trebalo dodatno razjasniti i precizirati.
Znanstveni savjet Vlada je osnovala u ponedjeljak. Uz Lakušića, njegov je zamjenik ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Članovi Savjeta su i Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta i Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”.
Zadaća Savjeta je razmotriti zdravstvene, okolišne i tehnološke aspekte sanacije te Vladi dostaviti stručna mišljenja.
Prvi korak je spriječiti moguće daljnje onečišćenje
Problem se odnosi na nezakonito odloženi otpad na području bivšeg kompleksa PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću. Slučaj je dio USKOK-ove istrage protiv većeg broja osumnjičenika zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva počinjena u sklopu zločinačkog udruženja.
Prema dosadašnjim procjenama, na lokaciji je zakopano između 32 i 33 tisuće tona materijala. Dosadašnja ispitivanja otvorila su i pitanje prisutnosti opasnog otpada te mogućeg onečišćenja podzemnih voda. USKOK je posljednjih tjedana objavio rezultate analiza mikroplastike u podzemnim vodama, kao i mišljenje o prisutnosti PFAS spojeva, poznatih kao “vječne kemikalije”.
Prije provedbe konačne sanacije planira se zaštititi već zakopani materijal kako oborinske vode ne bi prolazile kroz otpad i potencijalno prenosile onečišćujuće tvari u okoliš.
“Prekrivanjem činimo da voda iz atmosferilija ne ulazi u ovaj nepravilno odloženi sadržaj otpada”, rekao je Lakušić.
Prekrivanje bi, međutim, predstavljalo samo privremenu mjeru, odnosno zaštitu do odabira i provedbe konačnog rješenja.
Savjet je tijekom razmatranja obuhvatio i otpad koji se nalazi uz silose, kao i materijal pohranjen u vrećama. Za vreće su već pokrenute aktivnosti povezane s njihovim zbrinjavanjem, dok se za rasuti otpad pripremaju uvjeti natječaja i traži izvođač radova.
Lakušić smatra da bi i rasuti materijal u međuvremenu trebalo zaštititi.
“Kako i ono što je rasuto sa strane ne bi možda dodatno kroz sadržaj vode zagađivalo okoliš”, rekao je.
Još nema preciznih podataka o količini opasnog otpada
Jedno od najvažnijih pitanja prije konačnog odabira metode sanacije jest točan sastav materijala koji se nalazi na lokaciji. Trenutačno nije precizno utvrđeno koliki udio čini opasni, a koliki neopasni otpad.
“Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem postotku neopasni otpad”, rekao je Lakušić.
Ukupna količina procjenjuje se na 32 do 33 tisuće tona, no riječ je o preliminarnim podacima. U procijenjenu količinu uključeni su različiti materijali, među kojima su zemlja, kamen, građevinski materijal i plastika.
Dosadašnje studije sastav otpada procjenjivale su na temelju uzoraka, dok bi potpunija slika trebala biti dobivena nakon dodatnih i detaljnijih ispitivanja.
Prva opcija: potpuno iskopavanje i odvoz iz Hrvatske
Jedna od dvije opcije koje se trenutačno razmatraju predviđa potpuno iskopavanje otpada i njegov odvoz u neku od europskih zemalja. Tamo bi se materijal termički obradio ili zbrinuo drugim odgovarajućim postupkom.
Takav posao mogle bi obavljati samo tvrtke koje posjeduju potrebne dozvole za postupanje s takvim materijalom.
Prema Lakušićevim riječima, za takav posao već je iskazalo interes nekoliko europskih tvrtki. Neke od njih već su provodile istraživanja kako bi utvrdile kakav se materijal nalazi na lokaciji.
Velik izazov u toj bi varijanti predstavljao transport. Otpad bi se morao pakirati u hermetički zatvorene kontejnere, nakon čega bi se prevozio cestom ili željeznicom.
“Za željeznicu je to praktično iz razloga što je to poznati koridor, a i željeznička infrastruktura je takva da ima zaštite ukoliko se nešto dogodi na toj infrastrukturi, da ne bi došlo do zagađivanja podzemlja”, rekao je Lakušić.
Ako bi se otpad morao prevoziti na udaljeniju lokaciju, razmatrao bi se i transport do luke, nakon čega bi se do konačnog odredišta prevozio brodom.
Pri odabiru konačnog rješenja važnu bi ulogu imali udaljenost, vrijeme potrebno za provedbu sanacije i ukupni troškovi.
Druga opcija: obrada i razvrstavanje otpada u Gospiću
Druga mogućnost predviđa obradu otpada na samoj lokaciji u Gospiću, odnosno na mjestu na kojem je materijal zakopan.
Predobrada bi se odvijala na potpuno zatvorenim platformama, nakon čega bi se otpad razvrstavao. Zemlja, kamen i građevinski materijal koji nisu opasni odvojili bi se od opasnog otpada, koji bi se potom prevozio na odgovarajuću lokaciju za zbrinjavanje.
“Ta metoda je nekako opcija vremenski najkraćeg trajanja ako gledamo vrijeme”, rekao je Lakušić.
Ni u toj varijanti transport ne bi bio jednostavan. Kamioni koji bi napuštali područje sanacije morali bi se nakon svakog izlaska prati i čistiti kako bi se spriječilo da eventualno onečišćeni materijal dospije na javne prometnice.
Znanstveni savjet zasad nije donio konačnu odluku o metodi sanacije. Prije odabira potrebno je prikupiti preciznije podatke o sastavu otpada, mogućnostima njegova zbrinjavanja i lokacijama na koje bi se mogao prevesti.
U obzir će se morati uzeti i trajanje cijelog postupka, način transporta te ukupni troškovi sanacije. Nakon završetka analize dostupne dokumentacije, Znanstveni savjet svoje će zaključke i prijedloge uputiti Vladi.
