Uoči početka jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora i nakon razdoblja pada potpore HDZ-u, premijer Andrej Plenković suočava se s pritiscima koji bi mogli obilježiti političku jesen.
S jedne strane Vladu opterećuje ekološka afera u Gospiću, koja je rezultirala i velikim prosvjedom u Zagrebu, dok se s druge strane projekt robotaksija Mate Rimca, odnosno tvrtke Verne, sve više pretvara u financijsko i političko pitanje.
Plenković je snažno podupirao projekt
Nakon isteka službenog ugovornog roka 30. kolovoza postalo je jasno da projekt autonomnih vozila nije realiziran u skladu s prvotno postavljenim planovima. Time su se ponovno otvorila pitanja koja oporba i dio javnosti već dulje postavljaju o ovom projektu.
Posebno osjetljiv dio cijele priče jest činjenica da je bivšoj tvrtki Project 3 Mobility, odnosno današnjem Verneu, odobreno ukupno 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Dosad je tvrtki isplaćen predujam od 89,7 milijuna eura. Početkom rujna iz Vernea su poručili da su spremni vratiti sredstva ako završna evaluacija pokaže da ugovorne obveze nisu ispunjene.
Realizacija Rimčevih vozila i usluge autonomnog prijevoza u Zagrebu jedan je od važnih pokazatelja koje Hrvatska treba ostvariti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi mogla povući preostalih 2,7 milijardi eura predviđenih sredstava do kraja rujna 2026. godine.
Zbog toga pitanje realizacije projekta nadilazi sam projekt robotaksija. Njegov ishod može imati posljedice i za šire planove vezane uz korištenje europskih sredstava.
Kako je Plenkovićeva Vlada, a i sam premijer, ranije snažno podupirala projekt i uvrstila ga među prioritete povezane s europskim fondovima, njegov eventualni neuspjeh ili djelomičan povrat sredstava mogao bi postati nova tema političkih sukoba.
Oporba bi takav rasplet mogla koristiti kao argument u kritikama načina upravljanja javnim novcem i odnosa prema privatnim poduzetnicima.
I sam je Plenković krajem kolovoza u svojim izjavama ostavio prostor za mogućnost da projekt ipak nije propao, uz naglasak da Vlada ne utječe na proces homologacije pojedinih korisnika.
Plenkovićev ugled također je dio priče
O konačnom iznosu koji bi tvrtka eventualno morala vratiti državi, a posredno i Europskoj uniji, odlučivat će se nakon analize koju provodi Središnja agencija za financiranje i ugovaranje. Konačnu riječ trebala bi imati Europska komisija, a njezina se odluka očekuje tijekom jeseni.
Sugovornici bliski premijeru priznaju da se pitanje projekta robotaksija otvorilo u trenutku koji je za Plenkovića politički posebno osjetljiv.
Dok se Vlada već suočava s pritiskom zbog slučaja otpada u Gospiću, pitanje Vernea donosi dodatni politički izazov. Usto, ovaj slučaj za premijera ima i europsku dimenziju jer je upravo Plenković projekt javno snažno podupirao.
Nije tajna da je premijer o uvrštavanju robotaksija u Nacionalni plan oporavka razgovarao i na europskoj razini, uključujući Europsku komisiju i njezinu predsjednicu Ursulu von der Leyen.
Projekt je u javnosti godinama predstavljan kao jedan od važnih tehnoloških pothvata povezanih s hrvatskim korištenjem europskih sredstava. Zbog toga bi eventualni problemi s realizacijom ili povratom dijela novca mogli postati predmet političkih kritika usmjerenih prema Vladi.
Oporba već slučaj koristi u kritikama Vladine politike, dok Plenković u posljednjim istupima naglašava širu sliku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te nastoji istaknuti da jedan projekt ne određuje uspješnost cijelog programa.
Problem za problemom
Ako bi Europska komisija zbog problema s projektom robotaksija odlučila blokirati ili usporiti isplatu dijela od preostalih 2,7 milijardi eura predviđenih za jesen, pitanje bi dobilo znatno šire političke i financijske posljedice.
Plenković je posljednjih godina politički naglašavao uspješnost Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih fondova, pri čemu je isticao provedbu reformi i ispunjavanje zadanih pokazatelja. Zbog toga bi eventualni problem s jednim od vidljivijih projekata mogao otvoriti dodatne rasprave o načinu provedbe NPOO-a.
U trenutku kada se Vlada istodobno suočava s problemom otpada u Lici, otvaranje novog pitanja povezanog s velikim europskim projektom dodatno povećava politički pritisak.
Plenković pritom naglašava da je ukupna provedba NPOO-a u Hrvatskoj uspješna te da jedan projekt ne može zasjeniti rezultate ostvarene na drugim područjima.
Ipak, prema riječima dobro upućene sugovornice, u slučaju problema sa statusom projekta posebno bi važna mogla biti pravila Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, unutar kojih se može aktivirati ‘Prilog III’ ugovora.
Ako procjena pokaže da projekt uopće nije ostvario ugovoreni cilj, odnosno potpuno autonomnu vožnju, mogla bi se primijeniti stopostotna financijska korekcija. U tom bi slučaju trebalo vratiti 89,7 milijuna eura isplaćenog predujma.
Ako se utvrdi da je projekt djelomično funkcionalan, moguć je povrat određenog postotka sredstava, odnosno takozvani claw-back.
Iako je država osigurala predujam solemniziranim zadužnicama, eventualna aktivacija tih instrumenata radi povrata sredstava mogla bi otvoriti dodatna pravna i gospodarska pitanja.
Osim neposrednih financijskih posljedica, cijeli slučaj mogao bi utjecati i na povjerenje javnosti u velike domaće tehnološke projekte. Dugoročno bi to moglo predstavljati dodatni izazov za investicijsku klimu i percepciju velikih razvojnih projekata u Hrvatskoj.
