Karamarko: Naziv Dana antifašističke borbe ne odgovara povijesnim činjenicama
Bivši predsjednik HDZ-a i nekadašnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko oglasio se povodom Dana antifašističke borbe, iznijevši niz kritika na račun načina na koji se taj državni praznik obilježava u Hrvatskoj.
U objavi na Facebooku ustvrdio je da naziv praznika ne odgovara povijesnim činjenicama.
„Danas je 22. lipnja Dan antifašističke borbe. Po kriterijima historiografskog znanstvenog pristupa naziv tog praznika zaslužuje kraticu ‘tzv.’. Ipak, logorska vatra je upaljena, totem podignut, a svečani ratnički ples ne posustaje“, napisao je Karamarko.
Osvrnuo se i na sudionike obilježavanja te kritizirao dio povjesničara, predstavnika antifašističkih organizacija i političara koji sudjeluju u obilježavanju praznika.
„Odijela i crvene kravate donesene iz kemijskih čistionica, vijenci na sve strane, a usta prepuna prvog gerilskog, partizanskog odreda u Europi. Jedino se nisu uspjeli dogovoriti koliko ih je taj dan zdimilo u šumu Brezovicu – 8, 9, 24 ili 76“, naveo je.
Tvrdi da je prvi otpor nacistima organiziran u Poljskoj
Karamarko je ustvrdio da prvi organizirani gerilski otpor nacističkoj Njemačkoj nije započeo u Hrvatskoj nego u Poljskoj.
Prema njegovim navodima, prvu takvu postrojbu osnovao je poljski bojnik Henryk Dobrzański u ožujku 1940. godine kod sela Husicka.
„Ti hrabri borci, njih 180, borili su se i pružali snažan otpor Nijemcima. Poraženi su i likvidirani kod mjesta Opoczno 30. travnja 1940.“, napisao je.
Osvrnuo se na pakt Hitlera i Staljina
U nastavku objave Karamarko je podsjetio na Molotov-Ribbentrop pakt iz kolovoza 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez definirali interesne sfere u istočnoj Europi.
„Tim sporazumom dva zločinačka, nakaradna, totalitarna režima, komunizam i nacizam, predvođeni dvojicom luđaka, izvršili su podjelu interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj“, naveo je.
Postavio je i pitanje uloge tadašnjih komunista na području Hrvatske i Jugoslavije tijekom razdoblja od sklapanja pakta do njemačkog napada na Sovjetski Savez u lipnju 1941. godine.
„22. lipnja 1941. Njemačka je napala Rusiju, a grupica staljinista, lenjinista i titoista navodno zbrisala u šumu Brezovicu. Logično je pitanje – drugovi, što ste bili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.?“, napisao je.
Kritizirao obilježavanje praznika
Karamarko je podsjetio da se Dan antifašističke borbe kao državni praznik obilježava od hrvatske neovisnosti, dok se u vrijeme socijalističke Jugoslavije kao Dan ustanka obilježavao 27. srpnja.
„22. lipanj kao Dan antifašističke borbe obilježava se od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, zbog nategnute simbolike. Do tada se slavio 27. srpnja“, naveo je.
Objavu je zaključio pitanjem o tome koji datum predstavlja stvarni početak ustanka protiv okupatora.
„Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali – 27. srpnja 1941., kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici, ili 22. lipnja, kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom?“, poručio je Karamarko.
Njegova objava dolazi u trenutku kada se u Hrvatskoj ponovno vode političke i povijesne rasprave o značenju Dana antifašističke borbe, ulozi partizanskog pokreta te načinu obilježavanja događaja iz Drugoga svjetskog rata.
