Predsjednik Domovinskog pokreta i Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata Ivan Penava govorio je o planovima za osnivanje posebne javne ustanove posvećene žrtvama poraća, budućim istraživanjima stratišta te odnosima unutar vladajuće većine.
Osvrnuo se i na Srbiju i njezin europski put, pri čemu je ponovno kritizirao odnos srpskih vlasti prema četničkom pokretu.
Penava je novinarima govorio nakon što je sjednica Povjerenstva, koja se trebala održati danas, zbog nedostatka kvoruma odgođena za sljedeći petak.
Penava: Osnivanje posebne ustanove neupitan je smjer
Jedno od važnijih pitanja kojima se Povjerenstvo bavi odnosi se na mogućnost osnivanja posebne javne ustanove posvećene žrtvama komunističkih poratnih zločina.
Penava je takav potez opisao kao “neupitan smjer”.
Istodobno je naglasio da istraživanje i obilježavanje komunističkih zločina “ni na koji način” ne znači umanjivanje zločina počinjenih tijekom nacističkih i fašističkih režima.
Prema njegovim riječima, o osnivanju takve ustanove razgovara se već dulje vrijeme. Naveo je i da se rada na toj temi prihvatio “u dogovoru s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem”.
Smatra da je suočavanje s pitanjima iz prošlosti važno kako bi se otvorene povijesne teme rasvijetlile i kako bi se društvo u budućnosti njima manje opterećivalo.
Spominju se Udbina, Macelj i Mirogoj
Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, buduća javna ustanova trebala bi upravljati spomen-parkom u sklopu kojega bi se nalazili kosturnica i muzej s predmetima koji su pripadali žrtvama poslijeratnih komunističkih zločina.
Kao moguće lokacije Penava je spomenuo Udbinu, Macelj i Mirogoj.
Ipak, naglasio je da konačna odluka još nije donesena, istaknuvši da je riječ o iznimno osjetljivoj temi.
Komentirao je i odgodu sjednice Povjerenstva te odbacio tvrdnje da je nedostatak kvoruma pokazatelj problema između koalicijskih partnera.
“Tu je i Zvonimir Frka-Petešić. Apsolutno smo zajedno u ovoj priči, zajedno držimo većinu i imamo Vladu”, rekao je.
Tezno među prioritetima Povjerenstva
Jedna od sedam točaka koje je Penava izdvojio odnosi se na Tezno kod Maribora.
Riječ je o protutenkovskom rovu dugom približno 930 metara, u kojem se, prema procjenama koje je iznio Penava, nalazi oko 15.000 žrtava. Naveo je da su većinu činili Hrvati.
Hrvatska sada očekuje dodatne informacije slovenske strane o mogućim troškovima istraživanja i drugih potrebnih radova.
“Čekamo informaciju slovenske strane koliko bi koštala istraživanja i radovi na Teznu. Riječ je o značajnim novcima”, rekao je.
Kao godinu u kojoj bi se mogli poduzeti konkretniji koraci Penava je izdvojio 2027.
“Kada, ako ne 2027.?”, pitao je.
„S Janšom imamo povijesnu šansu“
Penava smatra da bi političke okolnosti u Sloveniji mogle biti povoljne za napredak u tom pitanju.
Dolazak Janeza Janše na čelo slovenske vlade opisao je kao priliku za poduzimanje konkretnijih koraka.
“S Janšom imamo povijesnu šansu”, poručio je, dodajući da “imamo povijesnu šansu učiniti te iskorake i jedan poprilično uzak vremenski okvir”.
Među lokacijama kojima se Povjerenstvo namjerava baviti nalazi se i Husina jama u Bosni i Hercegovini.
Prema Penavinim riječima, u nju je bačeno između 1000 i 2000 ljudi, većinom s područja Cetinske krajine.
Ustvrdio je i da je jama desetljećima bila zatvorena te zatrpavana otpadom kako bi se prikrio zločin.
Od Europskog parlamenta žele novu deklaraciju
Penava je najavio i mogućnost pokretanja inicijative prema Europskom parlamentu.
Povjerenstvo bi, prema njegovim riječima, tražilo donošenje deklaracije o komunističkim zločinima koja bi se odnosila na Hrvatsku, po uzoru na dokument koji se odnosi na Sloveniju.
Osmočlano Povjerenstvo osnovano je u srpnju 2025. godine. U njegovu sastavu nalaze se državni tajnici iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te ministarstava kulture i branitelja.
Član je i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, kao i predstavnici Hrvatskog državnog arhiva i Instituta za povijest.
Odgovorio na kritike lijeve oporbe
Penava je komentirao i kritike dijela lijeve oporbe koja tvrdi da bi se pod idejom komemorativnog centra moglo pokušati rehabilitirati vojsku NDH.
Odbacio je takve tvrdnje i poručio da cilj nije relativizirati bilo koji totalitarni režim.
“Istina prva, ali vodimo računa o osjećajima. Ne želimo provocirati ni vrijeđati nikoga, a najmanje manipulirati istinom”, rekao je.
Dodao je da se “malo grozi situacije” u kojoj ljudi smatraju da “komunističke, nacističke, fašističke ili bilo koje zločine treba štititi i da su totalitarni režimi nešto dobro”.
Penava poslao oštru poruku Srbiji
Predsjednik Domovinskog pokreta na kraju se osvrnuo i na govor srpskog predsjednika Aleksandra Vučića pred Ujedinjenim narodima te njegove poruke vezane uz Hrvatsku.
Ponovno je kritizirao odnos srpskih vlasti prema četničkom pokretu.
Penava je rekao da Hrvatska načelno nema ništa protiv ulaska Srbije u Europsku uniju, ali je zatim iznio uvjet pod kojim se njegova stranka protivi takvom članstvu.
“Dok god je Domovinski pokret na straži, nema šanse da četnička Srbija uđe u EU”, poručio je Penava.
