Aktualna politička situacija ponovno je otvorila pitanje budućnosti HDZ-a i mogućeg nasljednika Andreja Plenkovića na čelu stranke. Iako je premijer ranije govorio o ambiciji da ostane na hrvatskoj političkoj sceni i pokuša osvojiti četvrti uzastopni mandat na sljedećim parlamentarnim izborima, unutar vladajuće stranke povremeno se razgovara i o tome kako bi HDZ mogao izgledati nakon njegove ere.
Takva promjena ne mora uslijediti u skoroj budućnosti, no pitanje budućeg vodstva sve se češće pojavljuje u političkim razgovorima. Među imenima koja se u tom kontekstu spominju našao se i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Njegovi sve češći javni nastupi, komentiranje nacionalnih političkih pitanja i istupi povezani s lokalnim problemima povećali su njegovu vidljivost izvan Dubrovnika.
Frankoviću važan politički kapital daje Dubrovnik
Jedan od Frankovićevih glavnih političkih aduta svakako je izborni rezultat koji ostvaruje na lokalnoj razini. Aktualni mandat ujedno mu je treći uzastopni mandat na mjestu dubrovačkog gradonačelnika.
Kontinuirano pobjeđivanje na izborima unutar velike stranke poput HDZ-a predstavlja važan oblik političkog kapitala, posebno kada se otvori pitanje budućih unutarstranačkih odnosa.
Franković se u svojim javnim nastupima povremeno približava temama koje su važne tradicionalnijem i konzervativnijem dijelu HDZ-ova biračkog tijela. Istodobno zadržava lojalnost aktualnom predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću.
Kao saborski zastupnik koristi i nacionalnu političku pozornicu, a u posljednje vrijeme isticao se i kao branitelj Plenkovića i politike Vlade.
Dodatnu pozornost privukli su njegovi istupi o sukobima s lokalnim interesnim skupinama i tvrdnje o ozbiljnim prijetnjama koje je primao. Time je njegova politička prepoznatljivost postupno izašla izvan granica Dubrovačko-neretvanske županije.
Važnu ulogu imale bi velike stranačke organizacije
S druge strane, Frankovićeva potencijalna kandidatura za neku od vodećih funkcija u HDZ-u suočila bi se s činjenicom da znatan utjecaj na unutarstranačke odnose imaju velike regionalne organizacije.
Dubrovačko-neretvanska organizacija brojčano je manja od nekih snažnih HDZ-ovih uporišta u Slavoniji, Zagrebu i Dalmaciji.
U eventualnoj borbi za vodstvo stranke upravo bi potpora tih organizacija mogla imati važnu ulogu.
U tom se kontekstu često spominje Ivan Anušić, koji političku bazu ima u Osječko-baranjskoj županiji i šire u Slavoniji, a istodobno obnaša dužnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane.
Anušić se politički pozicionira na desnom krilu HDZ-a, što znači da bi se dio biračkog i stranačkog prostora na koji bi se mogao oslanjati Franković preklapao s njegovim.
Uz Frankovića i Anušića spominje se još nekoliko imena
U razgovorima o mogućem budućem vodstvu HDZ-a pojavljuju se i imena Olega Butkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića te mlađih stranačkih kadrova poput Marka Milića i Karla Resslera.
Svaki od njih ima različito političko iskustvo i poziciju unutar stranke.
Anušić svoju političku snagu prvenstveno gradi na dugogodišnjem djelovanju u Osječko-baranjskoj županiji i Slavoniji, kao i na aktualnoj nacionalnoj funkciji.
Oleg Butković politički je snažno vezan uz Primorsko-goransku županiju, a dugogodišnjim ministarskim iskustvom izgradio je prepoznatljivost i na nacionalnoj razini.
Gordan Jandroković raspolaže dugogodišnjim iskustvom na visokim državnim i stranačkim funkcijama. Kao predsjednik Hrvatskog sabora ima važnu institucionalnu poziciju, a utjecaj ima i u pojedinim organizacijama HDZ-a.
Milić i Ressler predstavljaju mlađu generaciju
Među mlađim imenima koja se pojavljuju u razgovorima o budućnosti stranke nalazi se Marko Milić.
Milić je godinama dio Plenkovićeva političkog kruga i dobro poznaje komunikacijske i operativne procese unutar Vlade i HDZ-a. Njegova politička karijera dosad se, međutim, znatno više gradila kroz rad u izvršnoj vlasti i stranačkim strukturama nego kroz samostalne izborne rezultate.
Karlo Ressler predstavlja drukčiji politički profil. Njegovo iskustvo snažno je povezano s europskim institucijama, a u političkom djelovanju naglašava europske teme i konzervativne stavove.
Ressler raspolaže međunarodnim iskustvom i kontaktima u Bruxellesu, dok mu je povezanost s klasičnom HDZ-ovom terenskom strukturom drukčija od one političara koji su karijere gradili kroz lokalne i županijske organizacije.
Različiti profili za razdoblje nakon Plenkovića
Potencijalni kandidati predstavljaju različite političke struje i modele vođenja stranke.
Anušić je prepoznatljiv po snažnoj slavonskoj bazi, ratnom iskustvu i pozicioniranju na desnom krilu HDZ-a. Butković iza sebe ima dugogodišnje ministarsko i lokalno političko iskustvo te prepoznatljiv komunikacijski stil.
Jandrokovićevi glavni politički aduti proizlaze iz dugog iskustva u vrhu HDZ-a i državnih institucija, dok se Milićevo djelovanje uglavnom veže uz operativne i komunikacijske strukture Vlade i stranke.
Ressler donosi iskustvo europske politike i međunarodnih institucija, a Franković kontinuirane lokalne izborne pobjede i iskustvo upravljanja Dubrovnikom.
Sve te razlike mogle bi postati važne tek ako i kada se u HDZ-u doista otvori pitanje izbora novog predsjednika.
Plenković je i dalje na čelu stranke i Vlade te je ranije javno govorio o nastavku političke karijere. Zbog toga sadašnje rasprave o njegovu mogućem nasljedniku prije svega ostaju dio političkih i unutarstranačkih nagađanja o tome kako bi HDZ mogao izgledati nakon završetka njegove ere.
