Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj u ponedjeljak u Donjem Miholjcu, razgovaralo se o regionalnom razvoju, prometnoj infrastrukturi, turizmu i budućim ulaganjima.
Uoči početka sjednice dodijeljeno je 13 ugovora i odluka ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega se 43 milijuna eura odnosi na bespovratna sredstva. Novac je namijenjen projektima iz područja vodnog gospodarstva, zaštite prirode, klimatskih projekata te urbanog razvoja kroz ITU mehanizam.
Nakon sjednice pred novinare je izašao premijer Andrej Plenković. Uz ulaganja u Slavoniju, komentirao je i dvije aktualne zagrebačke teme – štrajk zaposlenika ZET-a i komunalnih službi te pobjedničko idejno rješenje novog stadiona Maksimir.
Više od 5,5 milijardi eura za slavonske županije
Plenković je rekao da je započeo peti ciklus Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem te se osvrnuo na ulaganja realizirana tijekom posljednjih desetak godina.
Prema podacima koje je iznio, u pet slavonskih županija dosad je uloženo ukupno 5,54 milijarde eura kroz više od 170 tisuća projekata. Među njima su projekti povezani s poljoprivredom, zaštitom okoliša i vodnim gospodarstvom.
Istaknuo je i da je dosadašnja suradnja pretočena u nove odredbe Zakona o regionalnom razvoju.
Govoreći o razdoblju koje slijedi, podsjetio je na pripreme za novi sedmogodišnji financijski okvir Europske unije. Hrvatska će, prema njegovim riječima, nastojati zadržati odgovarajuću razinu sredstava namijenjenih kohezijskoj politici.
Istodobno se na europskoj razini otvaraju i nova područja za ulaganja, među kojima su obrana, zaštita od nezakonitih migracija te nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.
Na sastanku su predstavljene i konkretne potrebe slavonskih županija, o kojima su govorili župani, gradonačelnici, rektori i saborski zastupnici.
Plenković je kao jedan od pokazatelja promjena izdvojio i demografska kretanja. Prema njegovim tvrdnjama, aktualni podaci pokazuju veći broj povrataka nego odlazaka u usporedbi sa stanjem prije deset godina.
Rast kontinentalnog turizma
Premijer je govorio i o razvoju turizma na istoku Hrvatske. Naveo je da je u pet slavonskih županija kroz ulaganja u kontinentalni turizam izdvojeno 78 milijuna eura.
Prema podacima koje je predstavio, broj turističkih dolazaka povećan je za 73 posto, a broj noćenja za 77 posto.
Kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, posebno je izdvojio koridor Vc, kojim je Osijek povezan s Budimpeštom, kao i ulaganja u riječne i plovne putove.
Odbacio tvrdnje o povezanosti HDZ-a sa štrajkom
Novinare je zanimao i štrajk zaposlenika ZET-a i komunalnih službi u Zagrebu, koji je počeo u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima. Prema tada dostupnim informacijama, javni gradski prijevoz bio je gotovo potpuno obustavljen.
Plenković je odbacio tvrdnje i insinuacije o mogućoj ulozi HDZ-a u organizaciji štrajka.
„Mi smo se rano digli, kao i svaki dan, došli u Slavoniju i Donji Miholjac, koji nije najbliža destinacija kada se dolazi iz Zagreba. I s te strane nije bilo poteškoća“, rekao je Plenković.
Odgovornost za nastalu situaciju pripisao je gradskoj vlasti, gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću i Zagrebačkom holdingu.
„Ove niske optužbe koje se odnose na štrajk koji provode ZET i komunalne službe u Zagrebu… Stvari treba otvoreno postaviti – odgovornost je na Gradu, gradonačelniku i Holdingu. Zanimljivo je da se u roku od nekoliko sati nastoji prebaciti odgovornost na HDZ. Mi, naravno, s tim štrajkom nemamo ništa“, poručio je.
Komentirao je i navode prema kojima bi HDZ mogao biti povezan sa štrajkom preko obiteljskih veza jednog od sindikalnih čelnika.
„Vidjeli smo i insinuacije da je otac jedan od čelnika sindikata pa smo valjda putem zastupnika utjecali na tatu da organizira štrajk. Moram priznati da su to kreativne insinuacije“, rekao je Plenković.
Kritizirao način medijskog praćenja štrajka
Premijer se osvrnuo i na način na koji mediji prate aktualni štrajk u Zagrebu, usporedivši ga s praćenjem ranijih štrajkova na nacionalnoj razini.
„Još je zanimljiviji ton medijskog praćenja štrajka. Volio bih da ste ovako pratili svaki štrajk na nacionalnoj razini zadnjih deset godina. Moram priznati da bismo tada imali rejting 90 posto“, zaključio je.
Plenković nije zadovoljan rješenjem za novi Maksimir
Druga velika tema bila je budućnost stadiona Maksimir. Nakon što je prošlog tjedna predstavljeno pobjedničko idejno rješenje međunarodnog natječaja, njegov izgled izazvao je brojne reakcije u javnosti.
Na natječaj je pristiglo 88 radova iz više od 20 zemalja, a kao pobjednički odabran je projekt milanskog studija VG13 Architects.
Plenković je sada prvi put javno komentirao odabrano rješenje i otvoreno rekao da njime osobno nije zadovoljan.
„Vlada je malo više od partnera. Ona je stvorila pravne pretpostavke, nakon dogovora sa Zagrebačkom nadbiskupijom, da se uopće krene u realizaciju projekta za novi Maksimir. Dok sam bio u SAD-u, itekako sam pratio reakcije nakon što su objavljeni rezultati natječaja i rad povjerenstva u kojem su dominirali stručnjaci“, rekao je.
Podsjetio je da je načelni dogovor Vlade i Grada Zagreba bio da se izgled novog stadiona odabere putem međunarodnog arhitektonskog natječaja i uz ključnu ulogu struke.
„Načelni dogovor Vlade i Grada bio je da se prepusti struci međunarodni natječaj koji bi trebao donijeti Zagrebu, Hrvatskoj, Dinamu i reprezentaciji, svima koji vole nogomet, rješenje s kojim bi svi bili zadovoljni. Ja osobno ovim rješenjem nisam zadovoljan, to zna i kolega Glavina. Kad vam nešto na prvu ne sjedne, onda imate dojam da treba slijediti osjećaj“, rekao je.
Spomenuo mogućnost poništavanja natječaja
Plenković je pritom otvorio i mogućnost poništavanja postojećeg natječaja, ali je naglasio da najprije treba utvrditi postoje li pravne pretpostavke za takav potez.
„Poštujem struku, ali mislim da treba vidjeti što je prije moguće postoje li pravne pretpostavke za poništavanje natječaja. Mislim da bi to, što se mene osobno tiče, a i većine ljudi u Vladi, bilo najbolje i najbrže, s ciljem da se organizira drugi, možda pozivni natječaj, kojim bi se došlo do rješenja s kojim bi ipak, dugoročno gledano, trebali biti zadovoljni i publika i nogometna struka“, rekao je Plenković.
Naglasio je da se novi stadion gradi kao dugoročni projekt zbog čega, prema njegovu mišljenju, treba pronaći rješenje koje će biti prihvatljivo i godinama nakon izgradnje.
„Stadion se ne gradi za pola godine ili godinu dana. Moramo naći rješenje koje je dobro“, poručio je.
Objasnio što mu smeta kod pobjedničkog projekta
Premijer je na kraju objasnio i zbog čega mu se odabrano idejno rješenje osobno ne sviđa.
Prema njegovu dojmu, pobjednički projekt previše podsjeća na postojeći Maksimir, dok je od natječaja očekivao znatno drukčije i potpuno novo rješenje.
„Moj je dojam bio, ako se željelo napraviti hommage (posveta) izvornom stadionu, onda OK. Ovo je više nalik na obnovu Maksimira nego na novi projekt. Ali mislim da smo svi očekivali novi Maksimir. To bi bilo najbolje i najsvrhovitije. Riješili bismo se svih muka kojima se bavimo. Meni je tako izgledalo iz New Yorka i ne mislim da ja trebam riješiti taj problem“, rekao je Plenković.
