Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot komentirao je nova uhićenja i proširenje istrage o nezakonitom gospodarenju otpadom, poručivši da najnoviji postupci istražitelja daju dodatnu težinu upozorenjima koja njegova stranka iznosi posljednjih godinu i pol dana.
Troskot smatra da se istraga ne smije ograničiti na nekoliko pojedinaca i tvrtki, nego mora obuhvatiti cjelokupan sustav gospodarenja otpadom, uključujući laboratorije, dokumentaciju i postupanje nadležnih institucija.
Posebno je zatražio provjeru uloge tvrtke KEMIS-Termoclean, a upozorio je i na potrebu nadzora mogućih tokova azbestnog otpada prema Hrvatskoj.
Troskot se obratio Plenkoviću nakon novih uhićenja
Mostov zastupnik podsjetio je da su upozorenja njegove stranke o nezakonitom gospodarenju otpadom ranije izazivala oštre političke reakcije.
Prema njegovim riječima, predstavnike Mosta optuživalo se za nepotrebno uznemiravanje javnosti, dok se sada istražne radnje šire na osobe i poslovne subjekte na koje su upozoravali.
“Kada smo izlazili s tim informacijama, proglašavali su nas ludima, govorili da širimo histeriju i paniku. Danas se istraga širi upravo prema ljudima i tvrtkama na koje smo upozoravali. Zato pitamo Andreja Plenkovića: tko sada širi paniku i histeriju ako se ono o čemu govorimo mjesecima danas potvrđuje kroz postupanje institucija?”, rekao je Troskot.
Pritom se osvrnuo na raniju ocjenu premijera Andreja Plenkovića da je slučaj nezakonitog otpada u Gospiću lokaliziran kriminalni problem.
Troskot smatra da opseg istrage upućuje na potrebu provjere znatno šire mreže mogućih sudionika.
Traži istragu cijelog sustava gospodarenja otpadom
Prema Troskotovu mišljenju, potrebno je rekonstruirati cjelokupan put otpada, od njegova preuzimanja i prijevoza do laboratorijskih analiza, izdavanja dokumentacije i konačnog zbrinjavanja.
“Ovo nije mali lokalni kriminalni problem. Govorimo o ozbiljnom organiziranom kriminalu i cijelom sustavu gospodarenja otpadom koji treba istražiti od početka do kraja. Treba utvrditi tko je dovozio otpad, tko ga je preuzimao, tko ga je analizirao, tko je izdavao dokumentaciju i tko je sve to kontrolirao”, poručio je.
Mostov zastupnik smatra da bi utvrđivanje odgovornosti samo pojedinih prijevoznika ili tvrtki moglo ostaviti neodgovorena pitanja o eventualnim propustima u drugim dijelovima sustava.
Zato traži da istražitelji provjere sve relevantne poslovne odnose i postupke koji su omogućavali kretanje otpada.
Otvorio pitanje laboratorijskih nalaza
Jedno od pitanja koje je Troskot ponovno istaknuo odnosi se na laboratorijske analize kojima se utvrđuje sastav i opasnost pojedinih vrsta otpada.
Zatražio je provjeru mogućnosti da su u određenim slučajevima rezultati analiza ili pojedini parametri bili mijenjani kako bi se opasan otpad prikazao kao neopasan.
“Ako se utvrdi da su se laboratorijski nalazi prilagođavali kako bi se opasan otpad prikazao kao neopasan, onda je to ključni dio cijelog lanca. Zato se istraga ne smije zaustaviti samo na prijevoznicima ili nekoliko tvrtki, nego mora obuhvatiti i laboratorije te sve komunikacije povezane s analizama otpada”, rekao je.
Riječ je o sumnji koju Troskot traži da nadležna tijela ispitaju, a ne o utvrđenoj činjenici da su laboratorijski nalazi bili krivotvoreni ili prilagođavani.
Zatražio provjeru tvrtke KEMIS-Termoclean
Troskot je posebno izdvojio tvrtku KEMIS-Termoclean, za koju navodi da se pojavljuje u dokumentaciji povezanoj s tokovima otpada, ali i u kontekstu poslova sanacije.
Naglasio je pritom da Most ne optužuje tu tvrtku za počinjenje kaznenog djela.
“Mi ne tvrdimo da je KEMIS-Termoclean počinio kazneno djelo. To danas jasno govorimo. Ali nakon svega što smo doživjeli u Gospiću, institucije imaju obvezu provjeriti svakog aktera koji se pojavljuje u lancu. Ako se netko pojavljuje u dokumentaciji vezanoj uz predaju otpada kompanijama povezanim s uhićenim Šincekom, a zatim i u poslovima sanacije, onda javnost ima pravo znati što se s tim otpadom događalo i gdje je završavao”, istaknuo je Troskot.
Prema njegovu mišljenju, javnost mora dobiti odgovore o ulozi svih subjekata koji su sudjelovali u preuzimanju, obradi ili zbrinjavanju otpada.
Spomenuo MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša
Mostov zastupnik upozorio je i na povezanost pojedinih sudionika sektora gospodarenja otpadom kroz Hrvatsku gospodarsku komoru.
Naveo je da su KEMIS-Termoclean, CE-ZA-R i Željko Teufel prisutni unutar komorskog udruženja za sirovine, na koje je Most ranije upozoravao.
Posebno ga zanima poslovanje tvrtke KEMIS-Termoclean s državnim institucijama.
“Zanima nas hoće li proširenje istražnih radnji ići i prema KEMIS-Termocleanu, upravo zbog činjenice da su među njegovim najvećim dobavljačima otpada MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša. Smatramo da je to ozbiljno pitanje koje treba provjeriti i zato očekujemo da DORH i USKOK utvrde cijeli lanac i što se s tim otpadom događalo”, rekao je Troskot.
Njegovi navodi o dobavljačima i poslovnim odnosima predstavljaju pitanja koja traži da institucije provjere, a sami po sebi ne dokazuju nezakonito postupanje spomenutih subjekata.
Tko će snositi troškove sanacije?
Troskot je otvorio i pitanje financiranja sanacije područja na kojima je otpad nezakonito odložen.
Smatra da je potrebno utvrditi mogu li se pojedine tvrtke istodobno pojavljivati u lancu gospodarenja otpadom i među izvođačima poslova njegove sanacije te postoje li u takvim slučajevima okolnosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
“Kako je moguće da se tvrtke koje se pojavljuju u lancu otpada poslije pojavljuju u poslovima sanacije tog istog otpada? I tko će sve to na kraju platiti? Građani Republike Hrvatske ili oni koji su onečišćenje prouzročili? Trošak sanacije mora se regresno naplatiti onečišćivačima, a ne poreznim obveznicima”, rekao je.
Prema njegovu stajalištu, financijski teret sanacije trebali bi snositi oni za koje se utvrdi da su odgovorni za onečišćenje.
Posebno upozorio na azbestni otpad
Osim postojećih istraga, Troskot je upozorio na potrebu praćenja kretanja azbestnog otpada.
Smatra da nadležne institucije moraju unaprijed utvrđivati podrijetlo, prijevozne pravce i konačna odredišta takvog materijala kako bi se spriječili novi ekološki problemi.
“Kod azbesta je ključno utvrditi koja je tranzitna, a koja krajnja destinacija. Danas signaliziramo problem prije nego što se dogodi. Ne tvrdimo da su velike količine azbestnog otpada već završile u Hrvatskoj, jer za to nemamo podatak. Upravo zato tražimo od institucija da sada provjere tokove i spriječe da nam se ponovi scenarij kakav smo već imali s drugim vrstama opasnog otpada”, rekao je Troskot.
Naglasio je da ne raspolaže informacijama koje bi potvrdile da su velike količine azbesta već dopremljene u Hrvatsku.
Njegovo upozorenje odnosi se na potrebu preventivnog nadzora i provjere mogućih budućih tokova takvog otpada.
Spomenuo Austriju, Sloveniju i mogući dolazak otpada u Hrvatsku
Troskot je naveo da je KEMIS-Termoclean na svojim slovenskim internetskim stranicama promovirao sanaciju azbestnih ploča.
U tom je kontekstu upozorio na informacije o materijalu kontaminiranom azbestnim vlaknima pronađenom u austrijskim kamenolomima.
“Ne želimo se dovesti u situaciju da se europske količine azbesta saniraju tako da se potencijalno odlože u Hrvatskoj. To je opasnost na koju upozoravamo. U Austriji su u kamenolomima pronađene velike količine materijala kontaminiranog azbestnim vlaknima i zato se postavlja pitanje gdje će taj materijal završiti i može li preko Slovenije doći do Hrvatske. Azbest se ne reciklira, a i sami znamo kako stojimo s recikliranjem. Recikliramo oko 30 posto otpada, dok se ostatak uglavnom odlaže, poput Jakuševca i drugih odlagališta. Zato postoji velika opasnost da nam se na takav način u Hrvatskoj odlože i velike količine azbesta. Upravo to želimo spriječiti”, poručio je.
Troskot smatra da se pitanje mogućeg prekograničnog prijevoza azbestnog otpada mora razjasniti prije nego što dođe do eventualnog problema.
Pritom nije iznio potvrdu da je materijal iz Austrije završio u Hrvatskoj, nego je zatražio provjeru mogućih putova njegova kretanja.
Najavio obraćanje institucijama u Hrvatskoj i susjednim državama
Mostov zastupnik najavio je da će o svojim saznanjima i upozorenjima obavijestiti više državnih tijela.
Među njima su Vlada, predsjednik Republike, Sigurnosno-obavještajna agencija, Državno odvjetništvo i Državni inspektorat.
Najavio je i komunikaciju s nadležnim institucijama Slovenije te Bosne i Hercegovine.
“Ponašat ćemo se kao odgovorni susjedi. Upozorit ćemo hrvatske, slovenske i bosanskohercegovačke institucije da prate što se događa s azbestnim otpadom. Nakon svega što smo vidjeli u Gospiću, više nitko nema pravo reći da nije znao”, poručio je.
Cilj takvog postupanja, prema njegovim riječima, jest pravodobna razmjena informacija i sprječavanje mogućeg nezakonitog odlaganja opasnog otpada.
Pozdravio uhićenja, ali kritizirao vrijeme reakcije
Troskot je pozdravio najnovije postupanje DORH-a, USKOK-a i drugih nadležnih institucija, no istodobno je izrazio nezadovoljstvo time što istražne radnje, prema njegovu mišljenju, nisu pokrenute ranije.
“Ljudi na koje smo upozoravali trebali su biti predmet interesa institucija još krajem 2024. godine. Izgubili smo gotovo dvije godine. Za to vrijeme otpad je ostao u zemlji, opasnost za podzemne vode nije nestala, a građani su živjeli uz posljedice. Pozdravljamo što se stvari danas pokreću, ali to ne briše pitanje zašto se nije reagiralo prije”, rekao je.
Mostov zastupnik smatra da je ranije postupanje moglo pridonijeti bržem razjašnjavanju okolnosti slučaja i smanjenju mogućih rizika za okoliš.
Zatražio utvrđivanje političke i institucionalne odgovornosti
Na kraju istupa Troskot je ponovno naglasio da istraga, prema njegovu mišljenju, mora obuhvatiti i šire okolnosti koje su omogućile moguće nezakonitosti u sustavu gospodarenja otpadom.
Posebno je izdvojio donošenje političkih odluka, izmjene zakona, komunikaciju između nadležnih tijela i pitanje pravodobnog postupanja državnih institucija.
“Treba utvrditi tko je donosio odluke, tko je mijenjao zakone, tko je s kim komunicirao i tko je znao što se događa. Ako želimo spriječiti novi Gospić, nije dovoljno uhititi nekoliko ljudi. Mora se razbiti cijeli sustav koji je omogućio da se ovo dogodi”, zaključio je Troskot.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se istraga o nezakonitom gospodarenju otpadom širi, a nadležna tijela nastavljaju utvrđivati eventualnu kaznenu odgovornost osumnjičenih osoba.
Uz postojeći slučaj, Troskot traži i preventivne provjere tokova azbestnog otpada kako bi se spriječilo moguće ponavljanje sličnih problema u Hrvatskoj.
