Saborska zastupnica Dalija Orešković ponovno je uputila oštre kritike Vladi Andreja Plenkovića i Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), a povod njezinu istupu bio je izbor Dražena Miočića za novog glavnog ravnatelja javnog medijskog servisa.
U objavi na društvenim mrežama Orešković je ustvrdila da HDZ nastavlja jačati politički utjecaj na HRT, posebno na njegov informativni program. Uz kadrovske odluke, otvorila je i pitanje financijskog poslovanja javne televizije, upozoravajući na državne potpore i zaduživanje.
Riječ je o ozbiljnim političkim optužbama koje Orešković temelji na vlastitim ocjenama i podacima koje pripisuje financijskim izvješćima HRT-a. Njezine tvrdnje o političkoj kontroli i motivima Vlade ne predstavljaju same po sebi dokaz da je došlo do nezakonitog utjecaja na uređivačku politiku.
Izbor novog ravnatelja izazvao reakciju
Orešković smatra da imenovanje Dražena Miočića nije samo redovita kadrovska promjena na čelu HRT-a, nego dio šireg procesa kojim, prema njezinim tvrdnjama, HDZ učvršćuje utjecaj na javni medijski servis.
Posebno je kritizirala način na koji HRT izvještava o događajima koji izazivaju nezadovoljstvo građana i političke pritiske na vlast.
Kao jedan od primjera navela je izvještavanje o prosvjedu Hodaj za Liku, za koje smatra da nije dovoljno prikazalo broj okupljenih i razmjere nezadovoljstva prosvjednika.
U svojoj objavi povezala je aktualno imenovanje s ranijim kadrovskim promjenama na HRT-u i u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji.
„HDZ nastavlja s destrukcijom javnog medijskog servisa”
Orešković je svoju kritiku započela tvrdnjom da se izborom novog glavnog ravnatelja nastavlja političko slabljenje neovisnosti HRT-a.
„Izborom novog ravnatelja HRT-a, HDZ nastavlja s destrukcijom javnog medijskog servisa. U kojoj mjeri HRT služi građanima i javnom interesu, a u kojoj mjeri HDZ-u, vidjelo se između ostalog i na primjeru izvještavanja s velikog prosvjeda Hodaj za Liku, kada se stvarni odaziv građana i snaga pobune protiv vlasti na HRT-u nije vidio.
Kako bi građane držao u neznanju i poslušnosti, HDZ je uspostavio potpunu kontrolu nad informativnim programom. Utjecaj i dominacija desne HDZ-ove struje započela je postavljanjem Katarine Periša Čakarun bliske s Tomislavom Karamarkom na mjesto šefice informativnog sustava na HRT-u, zatim postavljanjem Siniše Kovačića za ravatelja Hine, a zaokružuje se postavljanjem Dražena Miočića za glavnog ravnatelja HRT-a.
Takva struktura upravljačkih pozicija u javnom sustavu nije jamstvo objektivnog i nepristranog informiranja. No osim kadrovske, i financijska krvna slika je katastrofalna. Službeno financijsko izvješće HRT-a za 2025.g., pokazuje kako je Plenkovićeva Vlada, u samo jednoj godini, dotirala HRT s nevjerojatnih 43 milijuna eura, što čini oko 20% ukupnog prihoda HRT-a. Dakle, bez Vladine dotacije HRT bi trenutno bankrotirao, iako svake godine putem pretplate zaradi preko 160 milijuna eura. Još nevjerojatnije zvuči podatak iz istog financijskog izvješća, kako se HRT u zadnje tri godine kod banaka zadužio za dodatnih 70 milijuna eura.
Samo prošle godine su morali dignuti kredit od 20 milijuna eura kako bi mogli poslovati i isplaćivati plaće za svojih 2700 zaposlenika. HRT je pred financijskim slomom, a što Plenković i njegova Vlada dobro znaju i iskorištavaju pa kroz proračunske dotacije i odobravanje manijakalnog zaduživanja drže u šaci cijelu javnu televiziju, posebno informativni program.”
Upozorila na državne potpore i zaduživanje
Osim političkog utjecaja, Orešković je velik dio objave posvetila financijskom stanju Hrvatske radiotelevizije.
Pozivajući se na službeno financijsko izvješće za 2025. godinu, navela je da je HRT tijekom jedne godine iz državnog proračuna primio 43 milijuna eura, što prema njezinim podacima predstavlja približno petinu ukupnih prihoda.
Istaknula je i da javni medijski servis godišnje ostvaruje više od 160 milijuna eura prihoda od pristojbe.
Prema njezinim tvrdnjama, HRT se u posljednje tri godine dodatno zadužio za 70 milijuna eura, uključujući kredit od 20 milijuna eura tijekom prošle godine.
Orešković smatra da takva financijska struktura povećava ovisnost javne televizije o odlukama Vlade.
Ipak, zaključak da bi HRT bez državnih sredstava automatski bankrotirao zahtijevao bi detaljniju analizu ukupnih prihoda, rashoda, obveza i izvora financiranja.
Dovela u pitanje neovisnost informativnog programa
Zastupnica je financijsko stanje HRT-a izravno povezala sa svojim tvrdnjama o političkom utjecaju na informativni program.
Prema njezinoj ocjeni, ovisnost o proračunskim sredstvima može omogućiti Vladi dodatni pritisak na upravljačke strukture i uređivačke odluke.
Takvu mogućnost predstavila je kao ozbiljan problem za neovisnost javnog medijskog servisa.
Međutim, financiranje iz državnog proračuna samo po sebi ne dokazuje političku kontrolu nad programom. Za utvrđivanje eventualnog nedopuštenog utjecaja bili bi potrebni konkretni dokazi o postupanju odgovornih osoba i uređivačkim odlukama.
Rasprava o načinu financiranja HRT-a ipak otvara legitimna pitanja o transparentnosti trošenja javnih sredstava, financijskoj održivosti i zaštiti uredničke neovisnosti.
„HRT neće još dugo moći poslovati u takvim uvjetima”
U nastavku objave Orešković je iznijela još oštrije ocjene o budućnosti javne televizije.
„HRT je tako postao skup, a neinformativan, pogotovo kada treba izvještavati o događajima koji su za Plenkovićevu vladu vrlo nezgodni. Izvjesno je kako HRT neće još dugo moći poslovati u takvim uvjetima jer je i državni proračun na samom rubu prekomjernog deficita i pucanja.
Nema sumnje kako će u lošim financijskim okolnostima pritisak Plenkovića i HDZ-a na rad informativnog programa HRT-a biti još izraženiji. Kako bi se nastavio ‘business as usual’ kojim HRT ide ka samom dnu, HDZ instalira sebi podobnog ravnatelja. Slika režimske televizije time će postati još izraženija”, objavila je Orešković.
Rasprava o ulozi javne televizije
Oreškovićev istup ponovno je otvorio pitanje odnosa politike i javnog medijskog servisa, ali i načina na koji se upravlja financijama HRT-a.
Njezine kritike usmjerene su na imenovanje novog glavnog ravnatelja, ranije kadrovske odluke te financijske veze javne televizije s državnim proračunom.
Istodobno, tvrdnje o potpunoj političkoj kontroli informativnog programa i mogućem financijskom slomu ostaju njezine ocjene koje je potrebno razlikovati od neovisno utvrđenih činjenica.
Neovisnost uređivačke politike, transparentnost poslovanja i odgovorno korištenje sredstava prikupljenih od građana ostaju ključna pitanja u raspravi o budućnosti Hrvatske radiotelevizije.
