Najnoviji statistički pokazatelji otkrivaju da se velik broj hrvatskih građana i dalje suočava s financijskim poteškoćama, unatoč državnim mjerama usmjerenima na poboljšanje životnog standarda.
Posebno je težak položaj starijih osoba, među kojima je rizik od siromaštva znatno izraženiji nego u ostatku stanovništva. Na problem su upozorili i predstavnici Stranke umirovljenika, poručivši da postojeće mjere nisu dovoljne za osiguravanje dostojanstvenog života najugroženijim građanima.
Gotovo svaki peti stanovnik u riziku od siromaštva
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada, ponovno su u središte pozornosti došli podaci o životnim uvjetima hrvatskih građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 19,5 posto. To znači da je gotovo svaki peti stanovnik živio s prihodima ispod utvrđenog praga rizika od siromaštva.
Istodobno je 20,7 posto građana bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Hrvatska se prema tom pokazatelju nalazila nešto ispod prosjeka Europske unije, koji je iznosio 20,9 posto, odnosno obuhvaćao približno 92,7 milijuna stanovnika.
Godišnji prag rizika od siromaštva za osobu koja živi sama iznosio je 9034 eura.
Starije osobe suočene s najvećim poteškoćama
Posebno zabrinjavaju podaci koji se odnose na stanovništvo starije od 65 godina.
U toj dobnoj skupini čak 39,4 posto osoba bilo je izloženo riziku od siromaštva, pri čemu su žene bile u nepovoljnijem položaju od muškaraca.
Među ženama starijima od 65 godina stopa rizika iznosila je 42,4 posto, dok je kod muškaraca iste dobi dosegnula 35,3 posto.
Najveći problemi zabilježeni su među starijim osobama koje žive same. U njihovim jednočlanim kućanstvima stopa rizika od siromaštva iznosila je čak 64,4 posto.
Kada je riječ o umirovljenicima, njih 36,3 posto nalazilo se u riziku od siromaštva.
Ovi pokazatelji upućuju na velike razlike u životnim uvjetima pojedinih skupina stanovništva, osobito onih koje ovise o mirovinskim i socijalnim primanjima.
Vlada povećala osnovicu za socijalne naknade
Vlada je tijekom ove godine povećala osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade sa 160 na 170 eura.
Prema najavljenim planovima, osnovica bi do kraja aktualnog mandata trebala dosegnuti 200 eura.
Za starije i radno nesposobne osobe zajamčena minimalna naknada iznosi 221 euro.
Podaci pokazuju i da se broj korisnika ove vrste pomoći tijekom posljednjeg desetljeća znatno smanjio.
Prošle godine naknadu je koristila 43.171 osoba, dok je prije deset godina broj korisnika iznosio približno 97.500.
U programu Vlade za razdoblje od 2024. do 2028. godine predviđeno je smanjenje stope rizika od siromaštva na manje od 15 posto.
Nacionalni cilj do 2030. godine uključuje smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298.000, među kojima je i 40.000 djece.
Umirovljenici upozoravaju na rast životnih troškova
Iz Stranke umirovljenika poručili su da mirovinska primanja ne prate dovoljno rast cijena i svakodnevnih životnih troškova.
Upozorili su i na sve češće sklapanje ugovora kojima starije osobe svoju imovinu povezuju s osiguravanjem uzdržavanja i skrbi.
Prema podacima koje je iznijela stranka, tijekom prošle godine evidentiran je 6321 ugovor o doživotnom uzdržavanju te 1446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prijenos imovine obavlja se odmah, što takve ugovore čini posebno osjetljivima za osobe koje njima nastoje osigurati skrb.
Ukupan broj navedenih ugovora povećan je za 22,5 posto u usporedbi s 2024. godinom.
Iz Stranke umirovljenika također su upozorili na nedostatke u sustavu palijativne skrbi te pozvali na izradu lokalnih akcijskih planova za aktivno starenje i socijalno uključivanje starijih građana.
Grujić poručio da postojeće mjere nisu dovoljne
U Stranci umirovljenika smatraju da je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka od sedam eura po godini mirovinskog staža pozitivan pomak, ali da takva mjera sama po sebi ne može riješiti financijske poteškoće velikog broja umirovljenika.
Predsjednik stranke Lazar Grujić istaknuo je da odnos prema starijim, siromašnim i bolesnim osobama pokazuje koliko je društvo spremno brinuti se o svojim najugroženijim članovima.
„Snaga jednog društva ne mjeri se snagom mladih i zdravih nego brigom o starijim, siromašnim i bolesnim osobama”, poručio je Grujić.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada statistički podaci potvrđuju da su stariji građani, osobito oni koji žive sami, među skupinama s najvećim rizikom od siromaštva u Hrvatskoj.
Iako su predviđena dodatna povećanja socijalnih naknada i dugoročni ciljevi smanjenja siromaštva, pitanje dostatnosti primanja i dostupnosti odgovarajuće skrbi ostaje jedan od važnih izazova socijalne politike.
