Koordinatorica stranke Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić najavila je obraćanje Europskoj komisiji zbog, kako tvrdi, neusklađenosti hrvatskih propisa s europskim pravilima o slobodi medija.
Na konferenciji za novinare kritizirala je Vladu Andreja Plenkovića i parlamentarnu većinu, smatrajući da nisu pravodobno osigurale potrebne promjene u načinu imenovanja čelnih osoba javnih medijskih servisa.
Posebno je izdvojila Hrvatsku radioteleviziju, upozoravajući da postojeći sustav, prema njezinu mišljenju, omogućuje prevelik politički utjecaj na izbor ravnatelja.
Možemo! najavljuje obraćanje europskim institucijama
Sandra Benčić poručila je da će Europsku komisiju upoznati s okolnostima za koje smatra da predstavljaju kršenje Europskog akta o slobodi medija.
U središtu njezinih primjedbi nalazi se postupak izbora vodećih osoba javnih medijskih servisa, osobito glavnog ravnatelja HRT-a.
Benčić tvrdi da o tom imenovanju presudno odlučuje politička većina u Hrvatskom saboru, a da pritom nisu unaprijed dovoljno jasno određeni objektivni kriteriji izbora.
Prema njezinoj ocjeni, takav sustav ne pruža odgovarajuća jamstva neovisnosti javnog medijskog servisa.
Smatra da bi imenovanja trebala biti utemeljena na transparentnom postupku i unaprijed poznatim kriterijima, umjesto na političkoj volji vladajuće većine.
Kritizirala izostanak zakonskih promjena
Benčić je upozorila da su Vlada i saborska većina trebale uskladiti domaće zakonodavstvo s europskim pravilima prije novih imenovanja u javnim medijima.
Posebno je spomenula Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji te propise koji uređuju rad Hrvatske izvještajne novinske agencije.
Prema njezinim tvrdnjama, potrebne izmjene nisu provedene na vrijeme.
Istaknula je da postoji važna razlika između uvjeta koje osoba mora ispuniti kako bi se mogla kandidirati i kriterija prema kojima se među kandidatima odabire najprikladnija osoba.
Smatra da upravo nedostatak unaprijed utvrđenih kriterija ostavlja prostor za političko odlučivanje o imenovanjima.
Zbog toga najavljuje da će pitanje usklađenosti hrvatskih propisa s europskim zakonodavstvom otvoriti pred Europskom komisijom.
Što predviđa Europski akt o slobodi medija?
Europski akt o slobodi medija donesen je radi jačanja medijske neovisnosti, transparentnosti i pluralizma unutar Europske unije.
Njegove glavne odredbe počele su se primjenjivati 8. kolovoza 2025. godine.
Članak 5. posebno se odnosi na zaštitu neovisnosti javnih medijskih servisa.
Prema tim pravilima, postupci imenovanja čelnih osoba trebaju biti transparentni, otvoreni i nediskriminirajući, uz objektivne kriterije utvrđene prije samog izbora.
Cilj takvih odredbi jest smanjiti mogućnost političkog utjecaja na upravljanje javnim medijima te osigurati njihovu uredničku i institucionalnu neovisnost.
Benčić smatra da hrvatski model imenovanja ne ispunjava te standarde.
Međutim, njezina najava prijave ne znači da je povreda europskog prava već utvrđena. O eventualnoj neusklađenosti odlučivale bi nadležne europske institucije u odgovarajućem postupku.
Prozvala Plenkovića zbog odnosa prema novinarima
Tijekom konferencije Benčić se osvrnula i na odnos državnog vrha prema neovisnom novinarstvu.
Kritizirala je premijera Andreja Plenkovića, spominjući njegove kontakte s privatnim vlasnicima medija te način na koji, prema njezinu mišljenju, reagira na pritiske usmjerene prema novinarima.
U tom je kontekstu otvorila i pitanje nedavnih događaja povezanih s navijačkom skupinom Torcida.
Smatra da vlast nije dovoljno odlučno reagirala na poruke usmjerene protiv novinara te da bi zaštita slobodnog izvještavanja trebala biti jedan od prioriteta državnih institucija.
Prema njezinu stajalištu, neovisnost medija ne može se promatrati samo kroz formalne zakonske odredbe, nego i kroz stvarni odnos političkih dužnosnika prema novinarskom radu.
Osvrnula se na deset godina Plenkovićeve vlasti
Koordinatorica Možemo! komentirala je i desetogodišnje razdoblje Andreja Plenkovića na čelu hrvatske Vlade.
Ocijenila je da u pojedinim područjima važnima za svakodnevni život građana nije ostvaren očekivani napredak.
Posebno je izdvojila visinu mirovina, inflaciju, dostupnost stanovanja i stanje zdravstvenog sustava.
U svojoj kritici pozvala se i na podatak prema kojem samo 17 posto stanovništva smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru.
Taj je podatak navela kao pokazatelj nezadovoljstva dijela građana dosadašnjim rezultatima aktualne vlasti.
Benčić smatra da se uspješnost desetogodišnjeg mandata ne može promatrati isključivo kroz pojedine gospodarske ili međunarodne rezultate, nego i kroz životni standard te funkcioniranje javnih institucija.
Sloboda medija ponovno u središtu političke rasprave
Najavljena prijava Europskoj komisiji predstavlja novi korak stranke Možemo! u kritici načina na koji se u Hrvatskoj upravlja javnim medijskim servisima.
Benčić smatra da su potrebna jasnija pravila imenovanja, veća transparentnost i snažnija zaštita od političkog utjecaja.
Ujedno je povezala pitanje medijske neovisnosti sa širim kritikama rada Plenkovićeve Vlade i odnosa prema novinarima.
Hoće li Europska komisija nakon najavljenog obraćanja pokrenuti daljnje postupanje, ovisit će o sadržaju prijave i njezinoj procjeni usklađenosti hrvatskih propisa s europskim zakonodavstvom.
Do tada tvrdnje o kršenju europskih pravila ostaju političke i pravne primjedbe koje je iznijela Sandra Benčić, a ne službeno utvrđena povreda.
