Saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić upozorila je, uoči saborske rasprave o izboru novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, na način imenovanja čelnih ljudi javnih medijskih servisa u Hrvatskoj.
Prema njezinim tvrdnjama, Vlada nije pravodobno uskladila hrvatsko zakonodavstvo s Europskim aktom o slobodi medija, iako su njegove odredbe već na snazi. Zbog toga je najavila obraćanje Europskoj komisiji i nadležnim hrvatskim institucijama.
Benčić je pritom iznijela i niz kritika na račun desetogodišnje vladavine Andreja Plenkovića, posebno kada je riječ o životnom standardu, dostupnosti stanovanja, zdravstvu i stanju demokratskih institucija.
„Javni medijski servisi ne smiju biti stranački”
Benčić je naglasila da Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska izvještajna novinska agencija moraju djelovati neovisno o političkim strankama.
Prema njezinu mišljenju, politički utjecaj na izbor njihovih čelnih osoba može ozbiljno ugroziti demokratske standarde.
“Namjerno se nije donio novi zakon o Hini, ni o HRT-u prije izbora novih ravnatelja – da ne bi morali zadovoljiti uvjete iz Uredbe”, kaže Benčić.
Istaknula je da Europski akt o slobodi medija predviđa transparentne postupke imenovanja, uz jasne i objektivne kriterije utvrđene unaprijed.
Smatra da postojeći hrvatski model omogućuje političkoj većini presudan utjecaj na imenovanja te da potrebna pravila nisu donesena upravo kako bi se takva praksa nastavila.
“Ti kriteriji namjerno ne postoje jer bi onemogućili politički izbor”, rekla je.
Najavila prijavu europskim i hrvatskim institucijama
Koordinatorica Možemo! smatra da postupci izbora čelnih ljudi Hine i HRT-a nisu usklađeni s europskim zakonodavstvom.
Zbog toga je najavila da će stranka o svojim primjedbama obavijestiti nadležne institucije.
“S obzirom na to da se u načinu izbora ravnatelja Hine, ali sada i ravnatelja HRT-a, radi o eklatantnoj povredi prava Europske unije, mi ćemo o toj povredi prava izvijestiti i Europsku komisiju i nadležne nacionalne insitucije”, najavila je Benčić.
Upozorila je i na ustavnopravni aspekt cijelog slučaja, naglašavajući da je pravo Europske unije dio pravnog poretka države članice te da se odgovarajuća europska pravila moraju primjenjivati.
Tvrdnje o povredi europskog prava zasad predstavljaju stajalište stranke Možemo!, dok bi eventualno utvrđivanje nepravilnosti bilo predmet postupanja nadležnih institucija.
Oštro kritizirala Plenkovićev način upravljanja
Benčić je izbor glavnog ravnatelja HRT-a povezala sa širim kritikama načina na koji Andrej Plenković upravlja državom.
Smatra da se tijekom proteklih deset godina vlast previše usmjeravala na stvaranje dojma stabilnosti, umjesto na provođenje stvarnih promjena u ključnim društvenim područjima.
“Radi se o politici upravljanja dojmom, a ne politikom promjena u ključnim sektorima koji život naših građana čine boljim. Andrej Plenković bavi se zapravo administriranjem dojma o stabilnosti, a ne time da zaista naše gospodarstvo, naše društvo i naše institucije budu unaprijeđene.”
Posebno se osvrnula na premijerov odnos prema medijima i način na koji bira sugovornike za intervjue.
“Moramo se pitati kada je zadnji puta Andrej Plenković dao intervju novinaru koji ga je zaista izrešetao pitanjima, bez da je on upravljao čitavim procesom i birao kome će dati intervju, a kome neće.”
Prema njezinoj ocjeni, premijer posljednjih godina intervjue daje gotovo isključivo javnim medijskim servisima, što smatra važnim pitanjem u raspravi o medijskoj neovisnosti.
Upozorila na pritiske prema novinarima
Saborska zastupnica izrazila je zabrinutost i zbog sumnji u moguće uplitanje Vlade u rad pojedinih privatnih medijskih kuća.
Govoreći o položaju novinara, upozorila je na sve izraženije izravne i neizravne pritiske na one koji nastoje neovisno obavljati svoj posao.
Smatra da takve okolnosti dodatno naglašavaju potrebu za jasnim pravilima koja bi javne medijske servise zaštitila od političkog utjecaja.
Prema njezinu mišljenju, sloboda medija ne može se osigurati samo formalnim jamstvima, nego i stvarnom neovisnošću uredništava i rukovodećih struktura.
„Ljudi rade cijeli život, a od mirovine ne mogu živjeti”
Na novinarsko pitanje o deset godina Plenkovićeve vlasti, Benčić je odgovorila da je Hrvatska, prema njezinoj ocjeni, u brojnim područjima nazadovala.
Posebno je izdvojila položaj umirovljenika, stambenu krizu i dostupnost zdravstvene zaštite.
“Nakon 10 godina u hrvatskim obiteljima imate ljude koji su radili 40-45 godina, otišli u punu mirovinu i od te mirovine se ne mogu više ni prehraniti. Njihova djeca još uvijek žive s njima u stanovima koje su kupili prije 40 ili 50 godina. Oni si za svoju obitelj ne mogu priuštiti novi stan. A tko nema novca, više se ne može na vrijeme i adekvatno liječiti.”
Benčić smatra da ti problemi pokazuju kako gospodarski i politički rezultati Vlade nisu donijeli očekivano poboljšanje svakodnevnog života građana.
Upozorila je da mnoge obitelji istodobno osjećaju posljedice nedostatnih mirovina, visokih troškova stanovanja i poteškoća u pristupu zdravstvenim uslugama.
Kritizirala stanje u obrazovanju i društvu
Iz stranke Možemo! upozorili su i na probleme u gospodarenju otpadom, stambenoj politici, industriji te obrazovnom sustavu.
Benčić je postavila pitanje je li Hrvatska tijekom proteklog desetljeća ostvarila napredak u tim područjima te izrazila zabrinutost zbog nasilja i govora mržnje u društvu.
“Je li nam bolje obrazovanje? Je li se nešto napravilo po tom pitanju? Ne! Jesmo li bolji kao društvo ili smo nasilnije društvo? Femicid, govor mržnje i napadi koje oni proglašavaju incidentima. Ova zadnja situacija sa Torcidom samo je jedan pokazatelj koliko se klatno pomaknulo prema krajnje ekstremnom. Ali, to ide od glave. Dvostruke konotacije su te koje su otvorile put za ovo.”
Time se osvrnula i na nedavne nacističke i antisemitske povike tijekom Torcidine povorke u Splitu.
Prema njezinu stajalištu, višegodišnje relativiziranje spornih povijesnih simbola pridonijelo je stvaranju ozračja u kojem ekstremističke poruke postaju sve prisutnije.
Benčić smatra da odgovornost za takve društvene pojave snose i politički dužnosnici koji svojim odlukama i javnim porukama oblikuju odnos prema ekstremizmu.
Najavljena prijava Europskoj komisiji tako je dio šire političke kritike stranke Možemo!, koja od Vlade traži transparentnije imenovanje čelnih ljudi javnih medija, snažniju zaštitu novinarske neovisnosti i promjene u područjima važnima za životni standard građana.
