Bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić gostovao je u RTL Direktu, gdje je komentirao događaje tijekom Torcidine povorke uoči utakmice Hajduka i Ajaxa. Govorio je o nacističkim i antisemitskim povicima dijela navijača, postupanju policije, odgovornosti pravosuđa te mogućoj političkoj pozadini incidenta.
Ostojić, koji je i sam Splićanin i navijač Hajduka, smatra da su posljednji događaji pokazali koliko je ozbiljan problem izostanka odgovarajućih sankcija za ponavljano nasilničko ponašanje.
Istodobno je podržao odluku splitske policije da ne intervenira tijekom same povorke, objašnjavajući da bi takav potez mogao izazvati ozbiljne nerede.
„Svi znaju da je to sramota”
Na pitanje kako je doživio događaje u Splitu, Ostojić je poručio da osuda spornih povika nije dovoljna ako nakon nje ne uslijede konkretni postupci.
“Svi znaju da je to sramota. Međutim, ne treba samo deklarativno osuđivati sramotu. Mislim da je dobro da se ovo napokon dogodilo, da smo dotaknuli dno dna i da je napokon došlo do situacije da oni koji su nešto organizirali moraju biti u bijegu. Mislim da je to dobar događaj.”
Njegova poruka odnosila se na mogućnost da posljednji incident napokon potakne odlučnije postupanje prema osobama koje su, prema njegovoj ocjeni, i ranije sudjelovale u sličnim događajima.
Ostojić smatra da se problem ne može riješiti samo javnim ograđivanjem od ekstremističkih poruka, nego je potrebno osigurati stvarnu odgovornost počinitelja.
Objasnio zašto policija nije odmah intervenirala
Jedno od ključnih pitanja bilo je je li policija trebala zaustaviti povorku čim su se začuli sporni povici i pjesme o Ani Frank.
Ostojić smatra da bi takva intervencija bila pogrešna jer bi mogla izazvati sukob s velikim brojem okupljenih navijača.
“Ne. To bi bilo pogrešno jer bismo u ovom trenutku imali ozbiljne nerede. Tri dana prije toga odradili su vrlo dobar posao u smislu razdvajanja navijača Ajaxa i Hajduka. Inače, Marko Srdarević, načelnik Policijske uprave još iz vremena dok sam ja bio njegov šef, i moram reći da su to sigurno pravi policajci koji znaju svoj posao i poznaju policijsku taktiku postupanja.”
Naglasio je da je policija odabrala pristup koji omogućuje prikupljanje dokaza i naknadno procesuiranje osumnjičenih, umjesto neposrednog sukoba tijekom okupljanja.
“To je možda najvažnija stvar. Da su oni upali u korteo i pokušali u tom trenutku spriječiti taj mimohod zbog tih povika, imali bismo ozbiljne nerede. Odlučili su se za bolju varijantu, a to je da sve pripreme, snime i budu spremni te iste počinitelje prijaviti.”
Prema njegovoj ocjeni, splitski policijski službenici pokazali su da poznaju taktiku postupanja u situacijama visokog rizika.
Upozorio na ranije prijave osumnjičenih
Ostojić smatra da jedan od najvećih problema predstavlja činjenica da osobe koje ponavljaju nasilničko ponašanje često ne osjećaju posljedice svojih postupaka.
U razgovoru je spomenuo podatke o ranijim kaznenim djelima i prekršajima povezanima s 23 prijavljene osobe.
“Ono što je problem jest to što se nikada ništa nije dogodilo. Ja se nadam da će se ovaj put situacija promijeniti i da će napokon oni koji su već tko zna koliko puta napravili takve stvari odgovarati.
Imate među ova 23 prijavljena čak 424 kaznena djela i prekršaja. Da ne govorim o tome kakve dosjee neki imaju. Nekima ni suđenje nije počelo, a kamoli da smo dobili sankcije za njihovo prethodno ponašanje. To nije nikakva novost.”
Riječ je o podacima koje je Ostojić iznio tijekom gostovanja, a ranije prijave ne podrazumijevaju nužno i pravomoćne osuđujuće presude.
Smatra da dugotrajni postupci i izostanak sankcija mogu stvoriti osjećaj nekažnjivosti među osobama koje sudjeluju u navijačkim incidentima.
Kritizirao izjave policijskog dužnosnika
Bivši ministar osvrnuo se i na istup zamjenika glavnog ravnatelja policije Damira Barića.
Zamjerio mu je način na koji je govorio o odnosima policije i Torcide, istaknuvši da policija ne bi trebala ovisiti o spremnosti navijačkih skupina na suradnju.
“Naravno. Sigurno je to jedan od poticaja. Ja sam, kada sam govorio o tome da policija pokazuje kukavičluk, prije svega govorio o gospodinu Bariću. Za mene je neprihvatljivo da zamjenik ravnatelja policije plačući na televiziji govori o tome kako Torcida neće komunicirati s njima. S njima se nema što pregovarati.”
Podsjetio je i na ranije incidente koje povezuje s dijelom navijačkih skupina, uključujući događaje u zračnoj luci u Tuzli te zaustavljanje prometa na autocestama tijekom turističke sezone.
Prema njegovu mišljenju, takvi slučajevi pokazuju da nadležna tijela moraju biti spremna na ponavljanje nasilničkog ponašanja.
Podržao objavljivanje fotografija osumnjičenih
Ostojić se nije složio s kritikama zbog policijske odluke da javno objavi fotografije osoba za kojima je tragala nakon povorke.
Smatra da je riječ o zakonitom načinu pronalaska osumnjičenih koji nisu dostupni policiji.
“Ne. To je netočna informacija. Ovdje se ne radi o bilo kakvim fotografijama ljudi. Radi se o osobama koje su nedostupne i koje su pobjegle. Govorimo o osobama koje su osumnjičene za počinjenje kaznenog djela. Prema tome, tu je i ministar u pravu. To su osobe za kojima se traga i iz tog su razloga fotografije objavljene.”
Naglasio je da cilj takvog postupanja nije javno prozivanje ili poticanje na nasilje, nego pronalazak osoba protiv kojih se provodi istraživanje.
“Ne zato da bi se napravio linč. Puno je gora stvar to što su oni koji o tome pišu odjednom na tjeralici. E, to je linč. Znači, novinar i tako dalje. To su ljudi koji bi, prema njima, trebali šutjeti i zatvarati oči kao i inače, tako da se ne vidi ono što se događa i što se radi.”
Time je upozorio i na pritiske kojima, prema njegovim riječima, mogu biti izloženi novinari koji izvještavaju o navijačkim incidentima.
Govorio o teoriji povezanoj sa stadionom
Tijekom razgovora otvoreno je i pitanje moguće političke pozadine spornih događaja.
Ostojić je upitan za teoriju koju je objavio Nacional, prema kojoj je Torcida incidentom možda željela poslati poruku premijeru Andreju Plenkoviću zbog nezadovoljstva planovima za izgradnju stadiona.
Bivši ministar smatra da Torcida nije samo navijačka skupina, nego organizacija koja svojim porukama može sudjelovati i u političkim raspravama.
“Torcida je ozbiljna organizirana skupina. To se može vidjeti po svim njihovim ponašanjima. Jako dobro biraju transparente, biraju poruke i tako dalje. Prema tome, ovo je poruka gospodinu Plenkoviću i Šuti. Situacija je vrlo jednostavna. Ja neću povezivati ova dva događaja, ali morate znati jednu stvar.”
Ostojić je pritom spomenuo ranija očekivanja o izgradnji stadiona u Splitu te promjene u planovima vezanima uz stadionsku infrastrukturu u Zagrebu.
“Kada oni nešto kažu, kada ih se prevari, onda znaju kako će odgovoriti na političku poruku koju su imali, a to je da će u Splitu biti napravljen stadion. Nakon toga odjednom se promijenila situacija, Zagreb dobiva dva stadiona. Vi zapravo imate odgovor Torcide.”
Ipak, naglasio je da ne želi izravno povezivati ta dva događaja. Moguća povezanost sa stadionom ostaje teorija, a ne utvrđena činjenica.
Smatra da navijačke skupine imaju i političke interese
Ostojić je upozorio da bi bilo pogrešno opravdavati nacističke i antisemitske povike mogućim nezadovoljstvom političkim odlukama.
“Sramotno je kada se ide govoriti o tome da su oni htjeli naškoditi Plenkoviću vičući ono o Ani Frank, da sada ne ponavljam što su govorili, ili time što uzdižu Hitlera. To je strašno, ali činjenica je da ta ekipa itekako dobro zna i politički djelovati. To nije samo udruga koja se bavi nogometom. Oni imaju svoje interese i u tom dijelu sigurno sudjeluju.”
Prema njegovoj ocjeni, poruke koje se pojavljuju na navijačkim okupljanjima često su pažljivo odabrane.
Istodobno je upozorio da takvo djelovanje ne treba poistovjećivati sa svim navijačima Hajduka.
Pohvalio navijače koji su se usprotivili povicima
Govoreći o mogućnosti da je policija unaprijed raspolagala informacijama o planiranom skandiranju, Ostojić je rekao da je uobičajeno da policija prati skupine povezane s ranijim incidentima.
“Ja sam siguran da policija zna jedan dio i logično je da ima informacije, kao što je uvijek slučaj. Imate dio ljudi iz Torcide. U krajnjem slučaju, nije to pitanje doušnika, špijuna i slično. To je sasvim logična stvar kada imate ekstremne skupine koje su toliko puta počinile kaznena djela. I molim vas da to razdvojimo od navijača Hajduka.”
Posebno je istaknuo reakciju dijela navijača koji su zvižducima izrazili nezadovoljstvo spornim ponašanjem.
“Napokon smo doživjeli pravu stvar, a to je da pravi navijači Hajduka, koji znaju da je Hajduk bijele, a ne crne boje, da je to klub koji je nastao u antifašizmu, a ne u fašizmu i koji nas neće vratiti u ta crna vremena, zvižde na ovakvo ponašanje.”
Ostojić smatra da je važno razlikovati navijače koji podržavaju svoj klub od osoba koje nogometna okupljanja koriste za širenje ekstremističkih poruka.
Prozvao političare zbog ranijih reakcija
Bivši ministar iznio je i kritiku političkog odnosa prema ranijim incidentima na navijačkim okupljanjima.
Prema njegovu mišljenju, političke reakcije često su izostajale kada su se pojavljivali povici usmjereni protiv Srba.
“Da su se oni zadržali na ovoj razini redovitog ponašanja, što je već postalo uobičajeno, znači da su se zadržali samo na povicima protiv Srba, niti bi se Plenković niti Božinović niti bilo tko oglasio.”
Smatra da su posljednji događaji privukli snažniju pozornost zato što su uključivali veličanje Hitlera i antisemitske poruke.
“Ali dogodila se situacija u kojoj oni uzdižu Hitlera i viču protiv Židova. E sad, sada se pojavio problem. Zato ja kažem da je dobro da smo dotaknuli dno, da smo napokon došli do toga da vidimo što smo spremni napraviti. Sve ovo nije nikakva nepoznanica.”
Riječ je o Ostojićevoj političkoj ocjeni reakcija predstavnika vlasti na različite incidente.
Upozorio na pritiske kojima su izloženi policajci
Ostojić je ponovno pohvalio rad splitske policije, istaknuvši da policijski službenici svakodnevno dolaze u kontakt s osobama koje sudjeluju u nasilničkim incidentima.
Smatra da najveći problem nije njihova stručnost, nego izostanak odgovarajuće institucionalne i pravosudne potpore.
“Ja ću reći da sam siguran kako su ljudi poput načelnika i policajaca iz Splita dokazali tijekom svih ovih godina da odlično rade svoj posao. Kamo sreće da Hrvatska ima puno više takvih ljudi. Puno veći problem je u onima koji to politički gledaju iz Zagreba, koji se idu miješati u posao u Splitu i onda im zapravo naprave probleme.”
Prema njegovim riječima, policajce posebno demotivira kada se nakon njihovih intervencija postupci protiv osumnjičenih godinama ne završavaju.
“A najveći, pravi problem je izostanak onoga što bi trebalo uslijediti nakon policijske akcije. To demotivira policajce. Kada počinitelji ne dobiju kaznu, kada ne završe u zatvoru, kada se dogodi situacija da ih se progoni, a oni su, ponavljam još jednom, najviše izloženi.”
Smatra da nije potrebno dodatno pooštravati kazne
Na pitanje trebaju li Hrvatskoj strože zakonske sankcije za huliganizam, Ostojić je odgovorio da postojeći zakoni već omogućuju odgovarajuće kažnjavanje.
Problem, smatra, nastaje kada sudski postupci traju predugo ili kada izrečene kazne nemaju dovoljan odvraćajući učinak.
“Mi imamo sasvim dovoljne kazne, nego bi suci morali početi raditi tako da to ne budu uvjetne osude i da donose kazne između minimuma i maksimuma, a ne onako kako im padne na pamet. U tome je problem.”
Posebno je upozorio na sporost hrvatskog pravosuđa.
“Naš problem je što nema brzine. To znači ono što je obećavao državni odvjetnik, a to je da onaj tko počini kazneno djelo mora znati da će biti osuđen, ali mora znati i da će to biti brzo napravljeno. A to traje godinama. Hrvatska je najpoznatija po duljini postupaka. To je stvar koja demotivira policiju, ali jednako tako motivira one koji su spremni počiniti takva djela.”
Prema njegovoj ocjeni, izvjesnost i pravodobnost sankcija važnije su od samog povećavanja zakonom propisanih kazni.
Ponovno odgovorio na pitanje o svastici na Poljudu
Tijekom intervjua Ostojić je upitan i o svastici koja je svojedobno bila iscrtana na travnjaku Poljuda.
Odbacio je tvrdnje da je osobno sudjelovao u tom događaju.
“Ne, nisam ja napravio svastiku. To sam puno puta rekao, bez ikakvog problema. A pravo je pitanje zašto je stadion bio prazan. Tu vam leži odgovor. Time bismo onda došli do odgovora. Na utakmici protiv Norveške, na kojoj je igrala Hrvatska, zbog povika UEFA kažnjava Hrvatsku. To je prava šteta koja je napravljena.”
Podsjetio je na ranije kazne koje je hrvatski nogomet dobivao zbog ponašanja dijela navijača.
“Zato je Poljud bio prazan i zbog toga ste dobili, ajmo reći, takvu poruku. Pored desetaka tisuća svastika, jedina bitna je ta koju sam navodno ja napravio. Nemojte me precjenjivati, što je je. Što se mene tiče, ta stvar je vrlo jednostavna. Ta svastika nije jedina i, nažalost, ovo su vam dokazi.”
Ostojić je time ponovno odbacio optužbe na svoj račun te upozorio na širi problem ekstremističke simbolike na sportskim događajima.
Usporedio Hrvatsku s Velikom Britanijom
Na kraju razgovora otvoreno je pitanje postoji li u Hrvatskoj dovoljno političke volje za učinkovitije suzbijanje huliganizma.
Ostojić se prisjetio iskustava iz Velike Britanije, gdje su stroge sankcije i njihova provedba dio pristupa sigurnosti na stadionima.
“Ja ne prizivam Margaret Thatcher, koja je rekla da će srušiti stadion, da će uhititi sve, da će sve razoriti. Ja sam bio svjedok i vidio sam na stadionima u Velikoj Britaniji kako to izgleda. Imate obavijest o tome da ćete, ako preskočite ogradu, dobiti tri godine zatvora.”
Ipak, ponovno je naglasio da sama visina kazne nije dovoljna ako počinitelji ne očekuju da će ona doista biti izrečena i provedena.
“Može nama pisati što god hoće u zakonima, te stvari pišu i u našim zakonima. Problem je kada znaju da se neće ništa dogoditi i da mogu slobodno preskočiti ogradu.”
Ostojić je tako zaključio da se problem huliganizma ne može riješiti isključivo novim propisima, nego dosljednijim postupanjem institucija i bržim završavanjem sudskih postupaka.
Njegov nastup u RTL Direktu otvorio je pitanja policijske taktike, političke odgovornosti i učinkovitosti pravosuđa, uz jasnu poruku da osuda ekstremističkih incidenata mora biti praćena konkretnim institucionalnim djelovanjem.
