SDP je u studenome zabilježio najveći mjesečni pad potpore među vodećim hrvatskim strankama, dok je HDZ ostao prvi, ali s najnižom potporom od početka trećeg premijerskog mandata Andreja Plenkovića. Novi CRO Demoskop pokazuje i da je gotovo svaki peti ispitanik neodlučan. Na ljestvici najnegativnijih političara Plenković je ostao prvi, dok se Ivan Penava popeo na treće mjesto.
HDZ bi prema istraživanju provedenom početkom studenoga dobio 24,9 posto potpore. U listopadu je imao 25 posto, pa je mjesečni pad neznatan. Veća se razlika vidi u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je potpora HDZ-u bila pet postotnih bodova viša.
SDP je s listopadskih 19,5 pao na 17,5 posto, što mu je najslabiji rezultat u aktualnom mandatu. U godinu dana izgubio je šest postotnih bodova potpore. Budući da je SDP u posljednjem mjesecu pao više od HDZ-a, razmak između dviju vodećih stranaka povećao se s 5,5 na 7,4 postotna boda.
Možemo! i Most zadržali svoja mjesta
Možemo! je treći s 13,6 posto, a Most četvrti s 9,4 posto. I jedna i druga stranka bilježe blag pad, ali se poredak prvih četiriju nije promijenio. Među ostalima, Drito ima 2,1 posto potpore, Domovinski pokret 1,7 posto, Domino 1,6 posto, a Pravo i pravda 1,5 posto.
Udio neodlučnih porastao je na 18,8 posto, što je više od potpore koju u ovom istraživanju ima drugoplasirani SDP. Ta usporedba ne govori kojoj bi se stranci neodlučni birači priklonili, ali pokazuje koliko je velik dio ispitanika koji se u trenutku anketiranja nije opredijelio.
Penava napravio najveći skok na negativnoj ljestvici
Zorana Milanovića kao najpozitivnijeg političara izdvojilo je 20 posto ispitanika. Slijede Andrej Plenković s 15,8 i Tomislav Tomašević s 5,2 posto, a među prvih pet su i Marin Miletić te Dalija Orešković. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zauzeo je 13. mjesto s 0,9 posto.
Na ljestvici najnegativnijih političara Plenković je prvi s 37,3 posto, gotovo jednako kao u listopadu. Milanović je drugi s 9,4 posto, a predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava treći s 8,4 posto. Mjesec ranije Penavu je izdvojilo 2,4 posto ispitanika, što znači da je njegov udio porastao za šest postotnih bodova. Iza njega su Hajdaš Dončić s 3,8 i Tomašević s 3,5 posto.
To što je Plenković visoko na objema ljestvicama nije proturječje. Riječ je o odgovorima na dva odvojena pitanja: dio ispitanika njega je izdvojio kao najpozitivnijeg, dok ga je veći dio odabrao kao najnegativnijeg političara.
Većina smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Da zemlja ide u pogrešnom smjeru smatra 72,6 posto ispitanika. Suprotno mišljenje ima 17,4 posto, a deset posto nema jasan stav. Vlada je za rad dobila prosječnu ocjenu 2,19, najnižu u posljednjih godinu dana. Sabor je ocijenjen s 2,15, a predsjednik Republike s 3,00. Politiku Vlade podupire 25,1 posto anketiranih.
Na pitanje o događaju koji je obilježio prethodni mjesec najviše ispitanika, njih 21,9 posto, izdvojilo je izborni poraz Aleksandra Vučića u Srbiji. Inflaciju i rast cijena izdvojilo je 14,3 posto, a prosvjede u nekoliko europskih gradova 12,4 posto. To je zasebno pitanje o događajima koji su obilježili mjesec i ne pokazuje koji bi problem birači željeli da Vlada prvi riješi.
Za hrvatske birače najvažnije je razlikovati trenutačno raspoloženje od mogućeg izbornog ishoda. Anketa pokazuje da su četiri vodeće stranke izgubile dio potpore, ali ne govori kamo bi otišli glasovi neodlučnih ni kako bi se potpora rasporedila po izbornim jedinicama. Iz nacionalnih postotaka zato se ne može izravno zaključiti koliko bi koja stranka osvojila mandata.
