Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot kritizirao je proračun za 2027. godinu i osporio način na koji premijer Andrej Plenković govori o zaposlenosti. Troskot tvrdi da se iza povoljnih pokazatelja krije gospodarstvo koje se previše oslanja na prihode od PDV-a, europske fondove i radna mjesta povezana s državnim proračunom ili javnim poduzećima. U tom je kontekstu spomenuo brojku od oko 400.000 zaposlenih.
„Kad premijer govori o punoj zaposlenosti, vi imate oko 45 posto zaposlenih u odnosu na ukupnu populaciju”, rekao je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta.
Troskot je kao primjer naveo kućanstvo u kojem jedna osoba radi u privatnom sektoru, druga u javnom, a s njima žive umirovljenik i dijete. Tim je primjerom htio pokazati da ukupan broj zaposlenih, prema njegovu mišljenju, ne govori dovoljno o tome kako se financiraju javne usluge i odakle dolaze prihodi potrebni za njihovo održavanje.
Što pokazuje brojka koju je izdvojio
Udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu nije isto što i stopa zaposlenosti stanovništva radne dobi. U prvoj računici u nazivnik ulaze i djeca i umirovljenici, pa se iz nje same ne može zaključiti je li tržište rada blizu pune zaposlenosti. Troskotova kritika ide u drugom smjeru: smatra da Vlada uz podatak o zaposlenosti treba objasniti i u kojim sektorima ljudi rade te koliko su ta radna mjesta vezana uz javne prihode.
Brojku od oko 400.000 Troskot je povezao s proračunom i javnim poduzećima. U izlaganju nije dao detaljnu raščlambu iz koje bi se moglo vidjeti koje je skupine zaposlenih uključio u izračun. Zato taj broj treba čitati kao procjenu koju je iznio u političkoj raspravi, bez pretpostavke da se sva ta radna mjesta financiraju na isti način.
Što nakon 2027. godine
Troskot je upozorio i da će se, prema njegovoj procjeni, nakon 2027. osjetno smanjiti godišnji priljev novca iz fondova Europske unije. Pitao je koliko je Hrvatska dosadašnja sredstva iskoristila za jačanje proizvodnje i pripremu gospodarstva za poremećaje. Kao slabosti izdvojio je poljoprivredu, ovisnost o uvozu električne energije tijekom ljeta i pad industrijske proizvodnje. Smatra da ni obrambena industrija nije dovoljno iskorištena za jačanje gospodarske otpornosti.
Njegova se kritika odnosila i na nedavni rebalans proračuna. Troskot tvrdi da dio sredstava predviđenih za resore čije su institucije, prema njegovu mišljenju, trebale spriječiti nezakonito odlaganje otpada u Lici nije u potpunosti iskorišten. To je povezao sa slabljenjem institucija koje bi trebale nadzirati takve slučajeve.
Most najavio potporu poreznom rasterećenju umirovljenika
Troskot je rekao da će Most podržati zakonske izmjene kojima bi se porezno rasteretili umirovljenici. Istodobno smatra da ta mjera ne rješava pitanja koja je otvorio o proračunskom manjku i dugu. Osvrnuo se i na usporedbu troškova zaduživanja Hrvatske i Francuske koju je u Saboru iznio ministar financija Tomislav Ćorić. Prema Troskotovu mišljenju, usporedba kamatnih stopa bez razmatranja političkih rizika pojedine zemlje ne daje potpunu sliku.
Za građane je praktično pitanje koji će se poslovi i projekti moći financirati domaćim prihodima ako priljev europskog novca oslabi. To može biti važno i lokalnim zajednicama koje planiraju ulaganja i poduzećima koja računaju na narudžbe povezane s tim projektima. Troskot je od Vlade zatražio širu sliku od one koju daje sam broj zaposlenih: koliko ulaganja ostavlja trajne proizvodne kapacitete i što će ih održavati kada se izvori financiranja promijene.
