Slučaj u Poreznoj upravi otvorio pitanje stvarne zaštite zviždača u Hrvatskoj

Slučaj povezan s pročelnikom Područnog ureda Zagrebačke županije Porezne uprave Damirom Drlićem ponovno je pokrenuo raspravu o tome koliko je sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj učinkovit u praksi.

Prema navodima iz kaznenog postupka, Drlić se tereti da je zaposlenici koja je ukazala na moguće nepravilnosti u radu institucije prijetio smrću i vršio pritisak na njezin rad. Umjesto da ovaj slučaj posluži kao primjer funkcioniranja mehanizama zaštite osoba koje prijavljuju probleme, otvorila su se brojna pitanja o tome jesu li postojeći mehanizmi dovoljno učinkoviti.

Optužnica protiv čelnika Porezne uprave

Prema ranije objavljenim informacijama, Općinski sud u Novom Zagrebu potvrdio je optužnicu Državnog odvjetništva protiv Damira Drlića, koji je u hijerarhiji Porezne uprave obnašao jednu od vodećih funkcija.

Tužiteljstvo za njega traži kaznu zatvora od godinu i šest mjeseci, od čega bi šest mjeseci bilo bezuvjetno. U optužnici se navodi da je zaposlenici koja je prijavila nepravilnosti prijetio, neprimjereno postupao prema njoj i nadzirao njezin rad.

U dokumentu se navodi i da je tijekom jednog incidenta u njezin ured došao pod utjecajem alkohola te joj rekao:

“Ubiti ili zaprijetiti – meni je to ništa.”

Nakon tog događaja zaposlenica je izgubila svijest te je zbrinuta u zdravstvenoj ustanovi. Prema dostupnim informacijama, od tada se nalazi na dugotrajnom bolovanju.

DORH je pritom upozorio na mogućnost utjecaja optuženog na svjedoke zbog njegove rukovodeće pozicije te je zatražio njegovo udaljenje s dužnosti. Prema navodima iz članka, ta odluka do sada nije donesena.

Pitanje odgovornosti institucija

Ministarstvo financija, u čijoj je nadležnosti Porezna uprava, bilo je upoznato sa slučajem, ali nije pokrenulo postupak udaljenja službenika iz sustava.

Iz Ministarstva su poručili da:

“ne radi o situaciji u kojoj je udaljenje iz službe zakonska obveza”

te su naglasili kako su prilikom postupanja vodili računa o presumpciji nevinosti.

Istovremeno, postoje zakonske mogućnosti za privremeno udaljenje službenika ako bi njegov ostanak mogao negativno utjecati na rad institucije. Kritičari smatraju da takve mogućnosti postoje upravo kako bi se zaštitio integritet postupaka i povjerenje u institucije.

Postupak protiv osobe koja je prijavila nepravilnosti

Dodatne reakcije izazvala je činjenica da je nakon prijave nepravilnosti protiv zaposlenice pokrenut postupak pred Službeničkim sudom zbog navodne teške povrede službene dužnosti.

Prema informacijama iz postupka, optužbe protiv nje na kraju nisu prihvaćene, a postupak je završen bez utvrđene odgovornosti.

Ovaj dio slučaja dodatno je otvorio pitanje mogu li osobe koje prijavljuju moguće nepravilnosti biti izložene dodatnom pritisku umjesto zaštiti koju bi trebale imati prema zakonu.

Izmjene zakona i praksa zaštite zviždača

Slučaj je aktualizirao i raspravu o izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koje su donesene s ciljem jačanja položaja zviždača.

Ministar pravosuđa Damir Habijan ranije je u Hrvatskom saboru isticao da bi osobe koje se obrate policiji ili Državnom odvjetništvu trebale imati jednaku zaštitu kao i one koje koriste druge službene kanale prijave.

Izmjene zakona usvojene su 24. listopada 2025. godine sa 76 glasova za, dva protiv i 46 suzdržanih.

Dio oporbe tada je upozoravao da zakonske odredbe nisu dovoljno precizne i da same po sebi neće biti dovoljne ako institucije ne budu učinkovito reagirale.

Pučka pravobraniteljica nije bila uključena u slučaj

Prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, pučka pravobraniteljica ima važnu ulogu u zaštiti zviždača i predstavlja jedno od ključnih tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.

Ipak, iz njezina ureda navode da o ovom konkretnom slučaju nisu bili službeno obaviješteni, već su informacije dobili iz medijskih objava.

Objašnjeno je da u trenutku kada je prijava podnesena još nije postojala zakonska obveza prema kojoj bi Državno odvjetništvo moralo obavijestiti pučku pravobraniteljicu u ovakvim situacijama.

Iz Ureda pučke pravobraniteljice poručili su:

“Pučka pravobraniteljica već godinama ukazuje i na potrebu detaljnije cjelovite izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i na potrebu poboljšanja zakonske zaštite radnika od zlostavljanja na radu. Osim boljeg zakonskog uređenja, presudno je da i postojeća zaštita funkcionira u praksi, tako da bude učinkovit odgovor na konkretno ponašanje, ali i radi slanja potrebne poruke svim ostalima.”

Slučaj koji će pokazati koliko sustav zaista funkcionira

Ovaj slučaj postao je jedan od primjera na kojima se testira stvarna primjena zaštite prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj.

Dok se kazneni postupak protiv optuženog službenika nastavlja, ostaje otvoreno pitanje jesu li institucije dovoljno brzo reagirale i jesu li osobe koje prijavljuju moguće nepravilnosti zaista zaštićene kada se odluče progovoriti.

Upravo način na koji sustav reagira u ovakvim situacijama može imati velik utjecaj na povjerenje zaposlenika i građana u spremnost institucija da se suoče s mogućim nepravilnostima.