Predstavnici SDP-a i Možemo! upozorili su u Bjelovaru da je inflacija u Hrvatskoj i dalje znatno viša od prosjeka eurozone te poručili kako su Vladine mjere nedostatne i zakašnjele. Posebno su istaknuli da rast cijena najviše pogađa umirovljenike i građane s prosječnim primanjima.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je da stanje pokazuje probleme u funkcioniranju države i nedovoljnu kontrolu tržišta.
“Inflacija u Hrvatskoj već je mjesecima 50 posto viša nego inflacija u eurozoni, unatoč samohvali Vlade da se smanjila, a mjere koje je Vlada najavila su premalo i stižu prekasno”, rekao je.
Dodao je kako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne reagira dovoljno učinkovito te ustvrdio da trgovački lanci ostvaruju više marže nego što je prosjek u Europskoj uniji.
Podsjetio je i da SDP godinama zagovara uvođenje poreza na ekstraprofit kao trajne mjere za smanjenje ekonomskih i regionalnih nejednakosti.
“Nije normalno da 10 posto stanovništva upravlja s 90 posto nacionalnog bogatstva. Građani nam govore da žive s mirovinama od 350 eura, dok je medijalna plaća u Hrvatskoj 1300 eura. Inflacija nije jednaka za sve”, poručio je.
Govoreći o mogućim rješenjima, Hajdaš Dončić istaknuo je potrebu ulaganja u energetiku usmjerenu prema građanima.
“Treba preusmjeriti novac u energetiku koja je usmjerena na građane – solare, dizalice topline i fasade, a ne na krupni kapital. Priuštiva energija, stan i hrana ključna su pitanja sadašnjosti i budućnosti”, rekao je.
Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić ustvrdio je kako je riječ o “autentičnoj hrvatskoj, Plenkovićevoj inflaciji”.
“Taj dio inflacije nije samo plod strukturnih teškoća gospodarstva, nego je u prvom redu posljedica nepostojanja prehrambene i energetske samodostatnosti. Mjere koje je Vlada najavila su premalo i dolaze prekasno”, rekao je.
Pozdravio je zamrzavanje cijena administrativnih usluga državnih poduzeća, ali upozorio da istodobno rastu komunalne i druge javne usluge koje dodatno opterećuju građane.
Govoreći o najavljenom ukidanju poreza na mirovine, Bakić je istaknuo da velik broj umirovljenika neće imati izravnu korist.
“Oko 700 tisuća umirovljenika, možda i više, neće osjetiti direktnu korist jer su njihove mirovine ispod praga oporezivanja. Očekujemo da se prihodi od poreza na ekstraprofit vrate umirovljenicima i drugim ugroženim skupinama”, rekao je.
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je kako je Bjelovar simbol problema hrvatske poljoprivrede.
“Ne nalazimo se slučajno u Bjelovaru. Ovo je nekada bio mliječni bazen Hrvatske i grad sira, a danas je nekadašnja sirana pretvorena u skladište. To je najveći apsurd Plenkovićeve inflacije pohlepe i nedostatne poljoprivredne samodostatnosti”, rekla je.
Podsjetila je kako su cijene hrane u posljednjem mandatu Vlade kumulativno porasle za 42 posto, dok su pojedini mliječni proizvodi poskupjeli i dvostruko.
“Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka jedva je 50 posto. Farme se zatvaraju, otkupne cijene su niže nego prije nekoliko godina, troškovi proizvodnje snažno rastu, a građani te proizvode plaćaju dvostruko skuplje”, upozorila je.
Radolović je također ustvrdila da europski fondovi nisu dovoljno iskorišteni za jačanje otpornosti domaće proizvodnje.
“Plenković se hvali s 25 milijardi eura iz Bruxellesa, ali taj novac nije poklonjen niti je bačen iz helikoptera. Još ga nismo ni povukli ni isplatili korisnicima. Umjesto ulaganja u poljoprivredu i energetsku samodostatnost, ulaže se primarno u beton”, rekla je.
Saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić poručio je kako Hrvatska ima “inflaciju pohlepe” za koju odgovornima smatra Vladu.
“Uvozni lobiji, špekulanti, strani trgovački lanci, strane banke i telekomi dobro znaju pozivati se na tržišnu ekonomiju kada treba povećavati cijene, ali kada treba povećati plaće radnicima, tada tržište više nije argument. Plenković im je otvorio vrata da s Hrvatskom rade što žele”, rekao je.
Osvrnuo se i na stanje u energetskom sektoru, podsjetivši na ranija Vladina obećanja.
“Najavljeno je da će se energetika vratiti u hrvatske ruke i pokrenuti veliki investicijski ciklus HEP-a, a od svega smo dobili aferu ‘plin za cent’, probleme u Ini i HEP-u te izostanak stvarnih promjena. Umjesto energetske samodostatnosti, upravljanje našim resursima praktički se preselilo u Mađarsku”, zaključio je Jakšić.
