Sabor: Raspravu o obrani obilježio sukob oko odlaska Hrvatske vojske na mimohod u Parizu
Rasprava u Hrvatskom saboru o Izvješću o obrani za 2025. godinu protekla je u znaku novog političkog sukoba između Vlade i predsjednika Republike zbog sudjelovanja Hrvatske vojske na međunarodnom vojnom mimohodu u Parizu. Dok vladajući tvrde da predsjednik Zoran Milanović postupa protivno Zakonu o obrani, oporbeni zastupnici ističu njegovu ustavnu ulogu vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić više je puta tijekom rasprave naglasio kako predsjednik svjesno ignorira zakonske odredbe. Pozvao se na članak 69. Zakona o obrani, prema kojem odluku o upućivanju pripadnika Oružanih snaga na protokolarne i ceremonijalne aktivnosti donosi ministar obrane.
Kao primjer naveo je ovogodišnje sudjelovanje Hrvatske vojske na međunarodnom vojnom hodočašću u Lourdesu te obilježavanju oslobođenja nacističkih logora u Austriji, istaknuvši da tada nije bilo nikakvih prijepora.
„Postupak je potpuno jasan. Ministar donosi odluku, zatim slijedi zapovjedni lanac kroz Glavni stožer i Počasno-zaštitnu bojnu, nakon čega pripadnici Oružanih snaga odlaze na zadaću. Predsjednik u tom postupku nema ulogu“, rekao je Anušić.
Dodao je kako je odlazak hrvatskih vojnika u Pariz isključivo protokolarnog karaktera te da bi izostanak Hrvatske predstavljao štetu za ugled Oružanih snaga.
„Bila bi velika šteta da hrvatska zastava ne bude predstavljena na tom mimohodu“, poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, predsjednik svojim potezima nanosi ozbiljnu štetu sustavu obrane te stvara opasan presedan u funkcioniranju vojnog zapovijedanja.
„Zapovijed koja je iznad zakona izuzetno je opasna. Ovo je situacija kakvu do sada nismo imali i ovakav način upravljanja Oružanim snagama nije održiv“, upozorio je Anušić.
U raspravu se uključila SDP-ova zastupnica Ivana Marković koja je ministra upitala kako bi postupio da je na mjestu načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida.
Podsjetila je na ratne okolnosti i zapitala bi li vojnik trebao izvršiti zapovijed vrhovnog zapovjednika ili preispitivati njezinu zakonitost.
Anušić je odgovorio kako se ratne okolnosti ne mogu uspoređivati s ovom situacijom te ponovio da predsjednik svjesno krši zakon.
„Predsjednik je svojim autoritetom doveo načelnika Glavnog stožera u situaciju da postupi protivno zakonskim odredbama“, rekao je.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković upozorio je da se ne smije poistovjećivati ratno zapovijedanje s poštivanjem zakona u mirnodopskim okolnostima.
„Poštivanje zakona obvezuje sve, bez iznimke“, naglasio je.
Nezavisni zastupnik Josip Jurčević podsjetio je da je predsjednik Republike prema Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga te poručio vladajućima da pokrenu postupak njegove smjene ako smatraju da djeluje protuustavno.
IDS-ov Dalibor Paus pozvao je ministra obrane i predsjednika Republike na razgovor kako bi pronašli zajedničko rješenje, no Anušić smatra da bi se cijeli spor mogao riješiti vrlo jednostavno dopuštanjem provedbe odluke o odlasku Hrvatske vojske u Pariz.
Predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP) stao je u obranu načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida.
Istaknuo je da je Kundid postupio po zapovijedi koja je bila na snazi te da će tako ostati sve dok eventualno ne bude drugačije odlučeno.
„Načelnik Glavnog stožera postupio je u skladu sa zapovijedi vrhovnog zapovjednika. To je njegova ustavna obveza“, rekao je Bauk.
U jednom trenutku poručio je vladajućima da ne pokušavaju politički obračunavati s Kundidom, nazivajući ga herojem Domovinskog rata.
Njegov govor izazvao je burne reakcije u sabornici, a HDZ-ov zastupnik Josip Đakić dobacio mu je uvredljivu opasku iz klupe.
Zvonimir Troskot iz Mosta kritizirao je i predsjednika Republike i predsjednika Vlade, ocijenivši da svojim međusobnim sukobima štete Hrvatskoj vojsci.
„Dok se vode političke bitke, ozbiljna sigurnosna pitanja ostaju po strani“, upozorio je.
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić ocijenio je da je rasprava o obrani gotovo u potpunosti zasjenjena sukobom između Pantovčaka i Banskih dvora.
Posebno je otvorio pitanje financiranja obrane i modernizacije vojske, pitajući gdje će država pronaći dodatna sredstva za rast obrambenih izdvajanja.
Govorio je i o projektima modernizacije poput nadogradnje Rafalea, nabave bespilotnih letjelica Bayraktar te problemima u projektu obalnih ophodnih brodova.
Na potrebu jačanja domaće obrambene industrije upozorio je i Dalibor Paus, istaknuvši da ulaganja u vojsku trebaju imati snažniji učinak na hrvatsko gospodarstvo.
Marin Živković iz Možemo! osvrnuo se na podatke o vojnom osposobljavanju, navodeći da je nakon dragovoljnog programa čak 72 posto polaznika ostalo u djelatnoj vojnoj službi, dok je interes za obvezno vojno osposobljavanje u prvoj generaciji iznosio nešto više od 32 posto.
S druge strane, Josip Đakić iz HDZ-a ocijenio je da je Hrvatska vojska danas modernija, bolje opremljena i spremnija nego prije nekoliko godina.
Naglasio je kako Hrvatska već ispunjava NATO-ov cilj izdvajanja više od dva posto BDP-a za obranu te da se značajan dio proračuna ulaže upravo u modernizaciju vojske.
Optužio je predsjednika Republike da svojim postupcima narušava ugled Hrvatske među saveznicima i dovodi u pitanje vjerodostojnost države unutar NATO-a i Europske unije.
Sličan stav iznio je i zastupnik HSLS-a Darko Klasić, koji smatra da politički sukobi oko zapovijedanja Oružanim snagama negativno utječu na međunarodni položaj Hrvatske.
Na kraju rasprave ministar Anušić ponovno je istaknuo da se gotovo svi pozvani mladići odazivaju na temeljno vojno osposobljavanje te da interes pokazuje i sve veći broj žena.
Ako se takav trend nastavi, rekao je, Hrvatska bi do 2030. godine trebala imati potpuno modernizirane, popunjene i operativno spremne Oružane snage, uz osposobljen pričuvni sastav i završene ključne projekte vojne modernizacije.
