Izvanredno obraćanje predsjednika Republike Zorana Milanovića pokazalo je ono o čemu se posljednjih dana sve glasnije govori u političkim krugovima – sukob između Pantovčaka i Banskih dvora odavno više nije pitanje jednog vojnog mimohoda u Parizu. Riječ je o novoj bitki oko tumačenja Ustava, zapovijedanja Hrvatskom vojskom i političke dominacije u državi.
Predsjednik je u petak otišao korak dalje nego prethodnih dana. Ne samo da je ponovno ustvrdio kako je njegova zapovijed načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu zakonita, nego je otvoreno optužio HDZ da pokušava slomiti prvog čovjeka Hrvatske vojske. “Prste i prljave šake dalje od Kundida. Onaj tko ga još jednom spomene, za mene je kriminalac”, poručio je Milanović.
Njegovo obraćanje pretvorilo se u gotovo sat vremena dugo pravno i političko obrazlaganje zašto smatra da u sustavu zapovijedanja Oružanim snagama ne mogu postojati dvije hijerarhije. “Ne mogu biti dva zapovjednika u istoj stvari”, ponovio je nekoliko puta, ističući kako je upravo predsjednik Republike jedina osoba koja u ovakvim situacijama donosi konačnu odluku.
Sukob odavno više nije samo oko Pariza
Posljednjih dana politička scena praktički se vrti oko jednog pitanja – tko zapovijeda Hrvatskom vojskom? Sve je eskaliralo nakon što je Milanović odbio dati suglasnost da pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju na tradicionalnom vojnom mimohodu u Parizu povodom Dana Bastille. Vlada i ministar obrane Ivan Anušić tvrdili su da je riječ o protokolarnom događaju koji ne zahtijeva predsjednikovu odluku, dok je Pantovčak zauzeo potpuno suprotan stav.
U središtu cijelog sukoba našao se načelnik Glavnog stožera general-pukovnik Tihomir Kundid. Nakon što je postupio prema predsjednikovoj zapovijedi i hrvatski vojnici neće putovati u Pariz, iz Vlade su počele stizati poruke da očekuju njegovo postupanje u skladu sa zakonom, a premijer Andrej Plenković spomenuo je i mogućnost ostavke. Upravo je to izazvalo najžešću Milanovićevu reakciju.
Predsjednik tvrdi kako se posljednjih dana pokušava diskreditirati načelnika Glavnog stožera.
“Protuhe iz HDZ-a prijete Kundidu. Pokušavaju ga prikazati kao čovjeka koji izvršava nezakonite zapovijedi. To ne postoji kao pojam”, rekao je predsjednik.
Pozvao se pritom na odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama, tvrdeći kako vojnik izvršava zapovijedi nadređenoga osim u iznimnim slučajevima koji uključuju kaznena djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Time je praktički poručio kako Kundid nije imao nikakav izbor osim postupiti po njegovoj zapovijedi.
Jedan od zanimljivijih trenutaka konferencije dogodio se kada je Milanović govorio o ustavnim odredbama koje uređuju odnose predsjednika i Vlade. Ustvrdio je kako je upravo on tijekom ustavnih promjena 2010. godine inzistirao na formulaciji prema kojoj Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednik Republike i Vlada, svatko u okviru svojih ustavnih ovlasti.
“To sam ja napisao. HDZ je to htio izbaciti”, rekao je predsjednik.
Ni ovoga puta nije štedio premijera. Optužio ga je da vodi “privatnu vanjsku politiku”, ustvrdio da Hrvatsku u europskim institucijama predstavlja isključivo u svoje ime te ga ponovno prozvao zbog odnosa prema predsjedničkim ovlastima.
“Čisti privatluk, grubi, seljački”, rekao je govoreći o načinu na koji Plenković, prema njegovim riječima, vodi vanjsku politiku države.
Istodobno je ustvrdio kako se vojska pokušava pretvoriti u područje političkog upravljanja Vlade, što smatra neprihvatljivim.
Današnje obraćanje nastavak je političke ofenzive koju predsjednik vodi posljednjih dana. Podsjetimo, tijekom vojne vježbe u Slunju žestoko se sukobio s novinarima, jednog nazvao “lobistom” i ustvrdio da je koristio državni stan dok je bio dopisnik iz Bruxellesa, dok je drugoj novinarki poručio da postavlja “glupa pitanja”. Na njegove istupe reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo, ocijenivši ih neprihvatljivima.
Istodobno je Plenkovića usporedio s Aleksandrom Vučićem, optužio Vladu za pritisak na vojni vrh te poručio kako bi premijer, ako smatra da predsjednik krši zakon, trebao pokrenuti njegov opoziv. U političkim krugovima malo tko više vjeruje da će se situacija smiriti sama od sebe.
HDZ-ovcima prekipjelo
Koliko ozbiljno Vlada doživljava novu fazu sukoba pokazuje i izjava izvora bliskog vrhu vladajuće većine.
“Ovoga smo se pribojavali, da on neće stati. Sada više nema natrag. Netko će ovdje biti veliki, debeli i konačni gubitnik. Ili mi, ili on”, rekao je izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću.
Takva procjena pokazuje da u Banskim dvorima ovo više ne doživljavaju kao prolazni politički sukob, nego kao institucionalni obračun koji će morati dobiti konačan rasplet.
Poznavatelji političke scene podsjećaju kako ovo nije prvi put da Milanović ulazi u otvoreni sukob oko pitanja nacionalne sigurnosti i međunarodne politike. Slično se događalo kada je prijetio blokadom ulaska Finske i Švedske u NATO, potom tijekom rasprava o vojnoj pomoći Ukrajini, a posljednjih mjeseci i oko sudjelovanja Hrvatske u europskoj “Koaliciji voljnih”. Svaki put zauzima čvrstu poziciju, bez obzira na političke posljedice, računajući da će dio javnosti upravo takav pristup doživjeti kao obranu nacionalnog suvereniteta.
Dio političkih promatrača smatra kako aktualni sukob odavno nadilazi ustavnopravna pitanja. Već mjesecima u političkim kuloarima kruže nagađanja da Milanović razmišlja o svojoj ulozi nakon završetka predsjedničkog mandata. Ranije smo pisali kako dio njegovih suradnika ne isključuje mogućnost novog političkog projekta ili aktivnijeg povratka na nacionalnu političku scenu. U tom kontekstu nije nevažno što predsjednik posljednjih dana zauzima izrazito konfrontacijski pristup prema Vladi, Bruxellesu i dijelu medija, svjestan da upravo takva retorika mobilizira značajan dio njegovih birača.
Današnjim obraćanjem postalo je jasno da se priča odavno više ne vodi oko dvadesetak hrvatskih vojnika koji su trebali sudjelovati na mimohodu u Parizu. U pitanju je puno ozbiljniji sukob oko toga tko ima posljednju riječ u sustavu obrane, gdje završavaju predsjedničke, a počinju Vladine ovlasti te može li Hrvatska uopće funkcionirati ako dvije najviše državne institucije javno osporavaju jedna drugoj pravo na zapovijedanje.
Ako je suditi prema tonu današnje konferencije, ni Pantovčak ni Banski dvori više ne pokazuju namjeru povući se. Upravo zato mnogi u političkim krugovima vjeruju da je ovo tek početak najžešće institucionalne bitke između predsjednika Republike i Vlade otkako su Andrej Plenković i Zoran Milanović na suprotnim stranama hrvatske politike.
