Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor gostovala je u emisiji Novi dan, gdje je komentirala aktualni sukob predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko sudjelovanja Hrvatske vojske na vojnom mimohodu u Parizu.
Govoreći o prijeporu između Pantovčaka i Banskih dvora, Kosor je naglasila da je, prema njezinu mišljenju, Ustav Republike Hrvatske vrlo jasan kada je riječ o ulozi predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.
“Predsjednik predstavlja državu u zemlji i inozemstvu i točka, to jasno objašnjava sve. To što se pokušava izdvojenim člancima iz određenih zakona zamagliti ono što je početak, bi trebalo preskočiti i oni koji to komentiraju bi se trebali vratiti ishodištu. Odlazak u Francusku ima dublje korijene od toga tko će što zapovjediti i može li vojska prijeći granice Hrvatske, radi se o deklariranju pripadnosti Koaliciji voljnih. To je tema koji nisu raspravili predsjednik i Vlada, ni na koji način u to nije bio uključen Hrvatski sabor, to je točka u kojoj bi se moglo raspravljati tko krši Ustav Republike Hrvatske. Nikada nitko nije donio odluku o Hrvatskoj da sudjelujemo, odlučio je jedan čovjek, a on se zove Andrej Plenković. Poziv je stigao, kako nas upozorava predsjednik, početkom svibnja, Plenkoviću, a bilo bi logično da je stigao vrhovnom zapovjedniku – predsjedniku. O tome je predsjednik Vlade morao razgovarati s predsjednikom države i raspraviti pitanje sudjelujemo li mi u Koaliciji voljnih na taj način da to javno demonstriramo sudjelovanjem Hrvatske vojske.”
Prema njezinu tumačenju, rasprava nije ograničena samo na pitanje odlaska vojnika u Francusku, nego otvara šire pitanje donošenja odluka o međunarodnim sigurnosnim inicijativama i međusobne suradnje predsjednika Republike i Vlade.
Kosor je također izrazila zabrinutost zbog odnosa pojedinih članova Vlade prema predsjedniku Republike i načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga.
“Kosor je istaknula da se nikada u povijesti Hrvatske nije dogodilo da neki ministri i predsjednik Vlade prijete vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga i načelniku Glavnog stožera.”
Podsjetila je i na razdoblje prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ističući kako bi slična situacija tada bila nezamisliva.
“Pokušajmo zamisliti da je neki ministar u Vladi u vrijeme kada je predsjednik bio Franjo Tuđman zaprijetio predsjedniku i načelniku Glavnog stožera Janku Bobetku, taj bi snosio posljedice. Onima koji se sjećaju kako je bilo ne bi trebalo duže od pet sekundi da zamisle kako bi se ti ministri proveli. Ovakve prijetnje načelnike Glavnog stožera su način da se potpuno obezvrijedi njegova funkcija, da se na najgori mogući način udari na autoritet i to je vrlo opasno za vojsku. Ako je vrhovni zapovjednik rekao da se nešto ne može, to je kraj priče, kako to vidi Ustav Republike Hrvatske.”
Bivša premijerka smatra kako predsjednik Republike tijekom mandata uživa ustavnu zaštitu te upozorava da se granice političke komunikacije posljednjih godina sve više pomiču.
“Ništa mu ne mogu, on je zaštićen do kraja mandata i od bilo kakvog progona, osim uvjeta koji stoje u Ustavu. Nikada nije bilo ni to da bivši predsjednik Ustavnog suda ovako komentira predsjednika države. Netko tko je bio visoki državni dužnosnik i ima obvezu štititi tu instituciju do kraja svog života, ta objava mi se čini tužna i dodatno govori o tome kakav je profil nekoga tko je obnašao tako važnu dužnost. Aktualnog predsjednika države koji je osvojio 75 posto građana, takvog predsjednika slati u ludnicu i vidjeti ga kako se valja sa svinjama je nedostojno, bez obzira na to što je netko u mirovini. Time se mrlja i ono što je netko dobro napravio.”
Zaključila je kako aktualna situacija zahtijeva odgovoran dijalog između državnih institucija, posebno kada je riječ o pitanjima obrane, međunarodne politike i ustavnih ovlasti, ocijenivši da bi upravo poštovanje institucija trebalo biti temelj rješavanja ovakvih prijepora.
