Šezdesetak mladih Hrvata iz različitih dijelova svijeta okupilo se na konstituirajućoj sjednici prvog saziva Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske, novog savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske. Cilj osnivanja Savjeta je jačanje veza između domovinske i iseljene Hrvatske te uključivanje mladih u oblikovanje politika koje se odnose na hrvatsko iseljeništvo i nacionalne zajednice izvan domovine.
Na sjednici je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je poručio kako hrvatska Vlada i dalje vodi politiku povezivanja svih Hrvata, bez obzira na to gdje žive.
Plenković: Hrvatska želi ostati povezana sa svojim iseljeništvom
Premijer je naglasio da se državna politika temelji na ideji jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, ističući kako je nakon ostvarenja državne samostalnosti cilj dodatno jačanje zemlje kroz suvremenu razvojnu politiku.
Govoreći o odnosu prema Hrvatima izvan granica Hrvatske, podsjetio je da se državna strategija temelji na tri područja – potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini, zaštiti hrvatskih manjina u europskim državama te jačanju odnosa s hrvatskim iseljeništvom diljem svijeta.
Znatno povećana izdvajanja
Plenković je istaknuo da su sredstva namijenjena Hrvatima izvan Hrvatske tijekom posljednjih godina višestruko povećana.
“Prije deset godina, kada smo došli na vlast, frapirao me podatak da se za te aktivnosti izdvajalo 16 milijuna eura. Danas smo došli na iznos od 200 milijuna eura kroz međuresorsku suradnju, što možda i dalje nije puno, ali nije ni malo”, rekao je premijer.
Dodao je kako se sredstva danas raspoređuju sustavno i transparentno, naglasivši da država ima odgovornost brinuti o svim Hrvatima koji žive izvan njezinih granica.
Poziv mladima na povratak
Govoreći o stanju na tržištu rada, Plenković je istaknuo da Hrvatska danas bilježi znatno nižu nezaposlenost nego prije deset godina.
Podsjetio je kako je broj nezaposlenih pao s više od 300 tisuća na oko 61 tisuću osoba, dok stopa nezaposlenosti iznosi 3,2 posto.
“Kod nas danas praktički svatko tko želi raditi može pronaći posao”, poručio je, dodavši da u Hrvatskoj trenutno radi oko 150 tisuća stranih radnika u različitim sektorima gospodarstva.
Istaknuo je i mjere kojima država želi potaknuti povratak hrvatskih iseljenika.
“Imamo i posebne programe za poticanje povratka Hrvata iz inozemstva poput oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pet godina za sve koji su dvije godine bili negdje vani, što nije mali iznos i pravi je mamac da se netko vrati, a imamo i druge mjere koje daju sredstva da pokrenete svoje poslove”, rekao je Plenković.
Milas: Mladi trebaju sudjelovati u donošenju odluka
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ocijenio je kako osnivanje Savjeta predstavlja važan korak u uključivanju mladih Hrvata izvan domovine u javni život.
“Savjet će mladim Hrvatima izvan domovine dati priliku da sudjeluju u oblikovanju politika koje se odnose na njih i time šaljemo jasnu poruku kako mladi nisu samo budućnost nego i sadašnjost hrvatskog naroda čiji glas želimo čuti danas”, rekao je Milas.
Naglasio je da članovi dolaze iz brojnih država i različitih zajednica, ali da ih povezuje hrvatski identitet i želja za očuvanjem veza s domovinom.
Prvi institucionalni prostor za mlade Hrvate iz svijeta
Predsjedatelj konstituirajuće sjednice Ivan Ćavar poručio je kako mladi Hrvati izvan Hrvatske prvi put dobivaju vlastiti institucionalni okvir za dijalog, suradnju i iznošenje prijedloga.
“Ovaj Savjet nije samo savjetodavno tijelo nego mjesto partnerstva i suradnje u kojem ćemo svojim znanjem, iskustvom i inicijativama doprinositi oblikovanju prijedloga važnih za mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske”, istaknuo je.
Sudionicima su se obratili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić, koji su mladima poručili da aktivno sudjeluju u društvenom i političkom razvoju Hrvatske te nastave jačati veze između domovine i hrvatskih zajednica diljem svijeta.
