Najnoviji gospodarski pokazatelji pokazuju da rast plaća više ne donosi isti učinak na životni standard građana kao prethodnih godina. Iako zaposleni i dalje primaju veće plaće nego ranije, njihov stvarni rast, nakon uračunate inflacije, znatno je sporiji, što sve više otvara pitanje mogu li građani u narednom razdoblju očekivati dodatne financijske izazove.
Ekonomski analitičari upozoravaju da nominalni rast plaća više nije dovoljan kako bi pratio rast životnih troškova, zbog čega mnogi građani osjećaju da im kupovna moć stagnira unatoč većim primanjima.
Kupovna moć raste znatno sporije
Prema posljednjim objavljenim podacima, prosječna neto plaća u svibnju iznosila je 1.552 eura, što predstavlja nominalni godišnji rast od sedam posto.
Međutim, kada se u izračun uključi inflacija, realni rast plaća iznosi svega 1,7 posto. Za usporedbu, prije šest mjeseci realni rast bio je 5,7 posto, što jasno pokazuje koliko se usporio rast stvarne kupovne moći.
Zbog toga mnogi građani imaju dojam da povećanje plaća više ne prati svakodnevni rast cijena hrane, režija i drugih osnovnih životnih troškova.
Slabiji pokazatelji iz gospodarstva
Osim usporavanja rasta realnih plaća, dodatnu zabrinutost izazivaju i gospodarski pokazatelji iz pojedinih sektora.
Industrijska proizvodnja tijekom proljetnih mjeseci bilježi pad, a broj zaposlenih u industriji manji je nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno se pojavljuju i prvi znakovi usporavanja u turizmu, koji posljednjih godina predstavlja jedan od najvažnijih pokretača hrvatskog gospodarstva.
Stručnjaci upozoravaju da bi slabiji rezultati u tim sektorima mogli dodatno utjecati na usporavanje gospodarskog rasta i ograničiti daljnji rast plaća.
Stanovi sve skuplji, kupaca sve manje
Velik izazov i dalje predstavlja tržište nekretnina.
Cijene stanova i kuća nastavile su rasti, dok je broj kupoprodaja u međuvremenu osjetno pao. Takva situacija posebno pogađa građane koji planiraju kupnju prve nekretnine, ponajviše mlađe obitelji i mlade zaposlene.
Iako su plaće danas nominalno više nego prije nekoliko godina, rast cijena nekretnina mnogima dodatno otežava rješavanje stambenog pitanja.
Građani osjećaju veće troškove nego što pokazuje statistika
Ekonomski stručnjaci ističu da službena stopa inflacije ne obuhvaća u potpunosti rast troškova stanovanja jer se kupnja nekretnina statistički vodi kao ulaganje, a ne kao dio osobne potrošnje.
Upravo zbog toga velik broj građana smatra da njihovi stvarni mjesečni izdaci rastu brže nego što pokazuju službeni podaci, posebno kada su u pitanju hrana, režije, najam i troškovi stanovanja.
Što očekivati u nastavku godine?
Posljednjih nekoliko godina rast realnih plaća stvarao je dojam postupnog poboljšanja životnog standarda i približavanja razvijenijim europskim državama. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da se taj trend značajno usporava.
Ako se rast cijena nastavi, posebno na tržištu nekretnina, uz moguće usporavanje gospodarstva i slabije rezultate ključnih sektora poput industrije i turizma, građane bi u nadolazećem razdoblju mogli očekivati novi financijski izazovi.
Upravo zato pitanje životnog standarda, kupovne moći i troškova života sve će se češće nalaziti među glavnim gospodarskim i društvenim temama u Hrvatskoj.
