Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ponovno je kritizirao odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, poručivši da bi se Zagreb trebao suzdržati od uplitanja u unutarnja politička pitanja BiH. Komentirajući rezoluciju Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ocijenio je da sva otvorena pitanja trebaju rješavati isključivo domaći politički akteri.
Gostujući na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT), Izetbegović je rekao kako vjeruje da će se Bošnjaci, Hrvati i Srbi lakše dogovoriti bez vanjskih utjecaja.
„Treba jednom da nas ostave na miru. Bošnjaci, Srbi i Hrvati stoljećima žive zajedno i uvjeren sam da ćemo se lakše dogovoriti bez vanjskih intervencija“, izjavio je.
Tvrdi da Hrvati imaju više funkcija nego što im pripada
Govoreći o zahtjevima hrvatskih političkih stranaka za izmjenama Izbornog zakona BiH, Izetbegović je ustvrdio da su Hrvati već sada zastupljeni u državnim institucijama iznad razine koja proizlazi iz ustavnih odredbi.
Prema njegovim riječima, hrvatski dužnosnici trenutačno obnašaju veći broj funkcija nego što im, kako tvrdi, pripada prema Ustavu BiH.
Dodao je i da se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, prema njegovu stajalištu, može riješiti jedino izmjenama Ustava, pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Kritike na račun HDZ-a BiH
U nastavku razgovora Izetbegović je iznio i kritike na račun HDZ-a BiH, ustvrdivši da se u pojedinim javnim institucijama u Mostaru provodi politika koja, prema njegovim tvrdnjama, dovodi do neravnomjernog zapošljavanja.
Takvu je praksu opisao kao oblik diskriminacije Bošnjaka, iznoseći svoje viđenje odnosa u javnim ustanovama.
Izbori u BiH početkom listopada
Bosnu i Hercegovinu početkom listopada očekuju opći izbori na kojima će građani birati predstavnike na svim razinama vlasti, uključujući i članove Predsjedništva BiH.
Za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirat će se dva hrvatska kandidata, dok pojedine političke stranke sa sjedištem u Sarajevu najavljuju potporu Slavenu Kovačeviću, sadašnjem savjetniku aktualnog člana Predsjedništva Željka Komšića, koji prema važećim pravilima ovoga puta ne može biti kandidat.
Pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji te predmet različitih stajališta domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice.
