Politički pritisak zbog nezakonito odloženog otpada u Gospiću nastavlja rasti. Slučaj koji je u početku bio prvenstveno pitanje sanacije i postupanja nadležnih institucija sada je prerastao u ozbiljan politički problem za Vladu Andreja Plenkovića.
Oporba sve otvorenije traži odgovornost, a u središtu rasprave više nije samo pitanje uklanjanja otpada. Sve se više govori i o tome tko snosi političku odgovornost za način na koji je sustav godinama funkcionirao.
Upravo danas stigla su dva nova razvoja događaja koja bi mogla dodatno zaoštriti situaciju.
SDP pokrenuo inicijativu protiv Plenkovića
Predsjedništvo SDP-a odlučilo je pokrenuti postupak izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću zbog slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću.
U SDP-u smatraju da problem nije izoliran, nego da ukazuje na šire i dugotrajnije slabosti u sustavu zaštite okoliša.
Klub zastupnika SDP-a dobio je zadatak pokrenuti postupak i prikupiti potpise najmanje jedne petine zastupnika Hrvatskog sabora. Istodobno su pozvali druge oporbene klubove, ali i pojedinačne zastupnike, da podrže inicijativu.
U SDP-u smatraju da eventualna smjena nadležne ministrice ne bi predstavljala dovoljnu političku reakciju te odgovornost prvenstveno povezuju s predsjednikom Vlade.
„Godinama su se donosile odluke i zakoni kojima se sustav zaštite okoliša slabio, dok su nadležne institucije dopuštale da se problemi gomilaju i da građani na kraju plaćaju njihove posljedice”, poručili su iz SDP-a.
Traže hitnu sanaciju lokacije
Osim političke odgovornosti, SDP zahtijeva i hitno rješavanje problema na lokaciji u Gospiću.
Prema njihovom prijedlogu, sanaciju bi trebala provesti stručna treća osoba kroz žurni postupak, dok bi konačni trošak trebao snositi onečišćivač. Država bi pritom unaprijed osigurala sredstva kako bi radovi mogli početi bez odgađanja.
Među zahtjevima su i postavljanje vodonepropusnog pokrova, izrada programa sanacije te formiranje stručnog povjerenstva u kojem bi sudjelovali neovisni stručnjaci, predstavnici lokalne zajednice i građanskih inicijativa.
Poseban naglasak stavljen je na moguće posljedice za stanovništvo. SDP traži procjenu utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi te ispitivanje privatnih bunara i poljoprivrednog zemljišta.
Traže javno dostupne podatke o stanju okoliša
SDP također predlaže uspostavljanje jedinstvenog sustava praćenja podzemnih voda i tla.
Prema njihovom prijedlogu, javnosti bi trebali biti dostupni podaci o lokacijama mjerenja, metodama koje se koriste i rezultatima provedenih analiza.
Najavljuju i daljnji politički i stručni nadzor nad cijelim slučajem, uključujući pitanje sanacije, kvalitete vode, mogućih posljedica za zdravlje, kaznenih postupaka, europskih procedura i korištenja europskih sredstava.
U širi nadzor žele uključiti i druge problematične lokacije, među kojima se spominju Sovjak i Biljane Donje, kao i moguće promjene zakonodavstva.
Orešković otvorila pitanje: Kako je otpad uopće stigao u Hrvatsku?
Dok se politička inicijativa SDP-a počela razvijati, iz Gospića je stigla i nova reakcija saborske zastupnice Dalije Orešković.
Nakon obilaska lokacije otvorila je pitanje kako je sporni materijal uopće dospio u Hrvatsku te koliko je učinkovit sustav kontrole uvoza otpada.
„Kako je otpad koji se u Europi nema gdje zbrinuti, uopće ušao u Hrvatsku?”, upitala je Orešković, pritom upozoravajući na stanje materijala koji je duže vrijeme bio izložen različitim vremenskim uvjetima.
Nova pitanja o nadzoru kamiona i uvoza otpada
Orešković je problematizirala i način kontrole kamiona, carinskih provjera te nadzora kompanija koje se bave uvozom i zbrinjavanjem različitih vrsta otpada.
Otvorila je pitanje rada institucija koje bi trebale pratiti takve aktivnosti, kao i mogućih posljedica po okoliš i stanovništvo.
Istodobno je zatražila odgovore o poslovanju povezanom s uvozom otpada te o tome tko je bio odgovoran za nadzor sustava.
Plenković se suočava s novim političkim pritiskom
Najnoviji događaji tako su dodatno zaoštrili političku situaciju.
S jedne strane, SDP kreće u prikupljanje potpisa za pokretanje postupka izglasavanja nepovjerenja Vladi i traži hitnu sanaciju lokacije u Gospiću. S druge strane, sve je više pitanja o tome kako je sporni otpad uopće završio u Hrvatskoj i jesu li institucije tijekom godina dovoljno učinkovito nadzirale cijeli sustav.
Slučaj Gospić time je definitivno izašao iz lokalnih okvira. Pitanja sanacije, odgovornosti i nadzora sada postaju dio šire političke rasprave, a najnoviji potezi oporbe mogli bi dodatno zaoštriti odnose između Vlade i njezinih političkih protivnika.
