Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da podržava inicijativu prema kojoj bi se u Federaciji BiH formirala posebna izborna jedinica iz koje bi hrvatski građani birali svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Dodik je poručio da bi podržao takav prijedlog ukoliko bi službeno ušao u proceduru, ocjenjujući da bi time hrvatskom narodu bilo omogućeno legitimnije političko predstavljanje bez promjene temeljne strukture države.
Govoreći o odnosima među narodima u BiH, Dodik je istaknuo da se povjerenje ne može graditi, kako tvrdi, različitim tumačenjima općih načela Daytonskog sporazuma.
„Ne gradi se povjerenje u BiH tako što bošnjačka politika zloupotrebljava slova Daytona kada su u pitanju Hrvati, a duha kada su u pitanju Srbi. Mada kao kršćanin u duhove nikada nisam vjerovao. Potreba da Bošnjaci upravljaju Hrvatima ne vodi ka ravnopravnosti, već ka daljnjoj destrukciji BiH“, napisao je Dodik na društvenim mrežama.
Не гради се повјерење у БиХ тако што бошњачка политика злоупотребљава слова Дејтона када су у питању Хрвати, а духа када су у питању Срби.
Мада као хришћанин у духове никада нисам вјеровао.Потреба да Бошњаци управљају Хрватима не води ка равноправности, већ ка даљој…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 22, 2026
Posebna izborna jedinica kao prijedlog rješenja
Dodik smatra da ignoriranje postojećih političkih odnosa dodatno otežava položaj Hrvata u BiH.
Prema njegovom stavu, posebna izborna jedinica u Federaciji BiH bila bi minimalna mjera kojom bi se moglo osigurati legitimno predstavljanje hrvatskog naroda, a istodobno ne bi, kako tvrdi, narušila postojeće ustavno uređenje države.
„Ignoriranje ove realnosti i vjerovanje Sarajevu, sada Hrvatima dolazi na naplatu. Posebna izborna jedinica u Federaciji BiH u kojoj bi hrvatski narod birao autentičnog člana Predsjedništva je minimum koji ne narušava strukturu BiH, ali omogućava legitimnost predstavljanja. Ako takav prijedlog dođe u proceduru, mi ćemo ga podržati.”
Dodik se pritom osvrnuo i na politiku Zagreba prema Hrvatima u BiH, tvrdeći da Hrvatska dosad nije napravila dovoljno kako bi se riješilo pitanje njihovog političkog položaja.
„Ujedno, zla kob Hrvata u BiH je i Zagreb, koji vjeruje da se položaj ovog naroda rješava retorikom i kozmetičkim promjenama”, naveo je.
Ideja povezana s belgijskim modelom
Dodikova izjava dolazi nakon što su se u europskim institucijama pojavili prijedlozi za drugačiji model izbornog predstavljanja u BiH.
Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko ranije je govorila o mogućem rješenju po uzoru na belgijski model, u kojem političko predstavljanje uzima u obzir jezične zajednice.
„Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Mi to imamo i u Belgiji, gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu, na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te skupine. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje”, izjavila je Zovko za RTV Herceg-Bosne.
Takav model otvorio bi pitanje načina na koji bi se u BiH organizirale izborne jedinice i osiguralo da svaki konstitutivni narod ima mogućnost birati svoje političke predstavnike.
Izborna reforma ponovno u središtu pažnje
Pitanje izborne reforme posebno je važno uoči narednih općih izbora u BiH, na kojima će građani birati predstavnike na različitim razinama vlasti.
Način izbora članova Predsjedništva BiH već je godinama jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.
Dodatnu pažnju privlači i činjenica da aktualni hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, prema postojećim ustavnim ograničenjima vezanim uz uzastopne mandate, nema mogućnost ponovne kandidature.
Političke stranke već su počele predstavljati svoje kandidate za tu funkciju. Demokratska fronta istaknula je Slavena Kovačevića, HDZ BiH kandidira Darijanu Filipović, dok je oporbena hrvatska koalicija najavila kandidaturu Zdenka Lučića.
Mogu li se stavovi približiti?
Dodikova najava potpore posebnoj izbornoj jedinici predstavlja zanimljiv razvoj jer pitanje hrvatskog izbornog predstavljanja povezuje s njegovim širim stavovima o odnosima između konstitutivnih naroda u BiH.
Hoće li prijedlog za posebnu izbornu jedinicu zaista ući u službenu proceduru i može li dobiti potrebnu političku podršku, zasad ostaje otvoreno.
Jasno je, međutim, da će izborna reforma i pitanje legitimnog predstavljanja ponovno biti među ključnim političkim temama uoči narednih izbora, posebno u Federaciji BiH.
