Veliki požari koji su zahvatili područje Omiša i okolna mjesta i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Situacija je teška i na Pelješcu, a među građanima se nakon evakuacija i ozljeda sve glasnije postavlja jedno pitanje – zašto na njihove mobitele nisu stigla službena upozorenja?
Dio stanovnika tvrdi da tijekom požara nije dobio nikakvu poruku, iako se vatra približila naseljenim područjima, a u pojedinim mjestima provedene su i evakuacije.
Pitanje je posebno osjetljivo jer Hrvatska već ima Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, poznat kao SRUUK, u koji je uloženo 8,4 milijuna eura.
SRUUK postoji, ali ne aktivira se automatski
Prema ranijim objašnjenjima Ravnateljstva civilne zaštite, SRUUK služi za slanje upozorenja građanima na ugroženom području, ali sustav sam ne odlučuje kada će poruka biti poslana.
Kod velikih požara odluku o pokretanju postupka može donijeti glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske ili osoba koju on ovlasti.
U slučaju izvanrednog događaja na području županije, grada ili općine, zahtjev za slanje upozorenja može podnijeti i načelnik nadležnog stožera civilne zaštite ili ovlaštena osoba.
Nakon toga Ravnateljstvo civilne zaštite unosi sadržaj upozorenja u sustav, a mobilni operateri poruku prosljeđuju korisnicima na ugroženom području.
Građani traže odgovor zašto poruka nije stigla
Upravo zbog toga otvoreno je pitanje je li SRUUK tijekom požara na području Omiša i Lokve Rogoznice uopće bio aktiviran.
Ako nije, građani žele znati zašto nije pokrenut postupak slanja upozorenja, posebno u situaciji u kojoj se požar brzo širio prema naseljenim područjima.
Dodatno pitanje odnosi se i na turiste koji se tijekom ljetne sezone nalaze na tom području.
Važno je utvrditi na koji se način upozoravaju strani državljani koji se zateknu u ugroženoj zoni te primaju li takve poruke na svoje mobilne uređaje neovisno o tome iz koje države dolaze i kojeg mobilnog operatera koriste.
Plenković: Požar se prebrzo proširio
U međuvremenu se oglasio i premijer Andrej Plenković, koji je komentirao pitanje izostanka upozorenja.
Prema njegovim riječima, požar se prebrzo proširio, zbog čega sustav nije stigao reagirati na način na koji bi građani očekivali.
Njegova izjava dodatno je otvorila pitanje koliko brzo SRUUK može reagirati u situacijama kada se požar naglo približava naseljenim područjima.
Ako je upravo brzina širenja požara bila razlog zbog kojeg upozorenja nisu poslana, građane će posebno zanimati može li se sustav u budućnosti prilagoditi takvim scenarijima.
Ključno pitanje tek treba dobiti konačan odgovor
Slučaj je tako otvorio širu raspravu o učinkovitosti sustava koji je upravo namijenjen ranom upozoravanju stanovništva u kriznim situacijama.
Nije dovoljno samo utvrditi postoji li tehnička mogućnost slanja poruka. Važno je i utvrditi tko donosi odluku, koliko brzo ona može biti provedena i što se događa kada se opasnost razvije izuzetno brzo.
Odgovor nadležnih institucija trebao bi dati jasnu sliku o tome je li tijekom požara na omiškom području SRUUK bio aktiviran, kada je eventualno aktiviran i, ako poruke nisu poslane, zbog čega je donesena takva odluka.
U situaciji u kojoj su ugroženi životi i imovina, upravo će ta pitanja biti ključna za procjenu je li sustav ranog upozoravanja ispunio svoju svrhu.
