Na Balkanu se ponovno otvorila rasprava o potezu Hrvatske koji bi mogao imati šire političke i sigurnosne posljedice. Riječ je o obrambenoj suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je ponovno privukla pažnju nakon oštrih kritika iz Moskve.
Dok se u Zagrebu takva suradnja predstavlja kao način jačanja sigurnosti i obrambenih kapaciteta, ruska strana na nju gleda znatno drugačije. Upravo zbog suprotstavljenih tumačenja ponovno se postavlja pitanje kakav bi utjecaj ovakav oblik povezivanja mogao imati na odnose u regiji.
Nova suradnja Hrvatske, Albanije i Kosova
Ministri obrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u ožujku 2025. godine u Tirani zajedničku deklaraciju kojom je predviđeno intenziviranje suradnje u području obrane i sigurnosti.
Dokument obuhvaća razvoj obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, mogućnost zajedničke nabave vojne opreme, organiziranje obuka i vojnih vježbi te jačanje interoperabilnosti oružanih snaga.
Predviđena je i suradnja u suočavanju s hibridnim prijetnjama, kao i razmjena iskustava i podataka između triju država.
Upravo je ta deklaracija posljednjih dana ponovno došla u središte političkih rasprava, ponajprije zbog vrlo oštre reakcije ruskih dužnosnika.
Rusija: Riječ je o stvaranju novog vojnog bloka
Kritike je iznio Jurij Pilipson, direktor Drugog europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
On je suradnju Zagreba, Tirane i Prištine opisao kao pokušaj stvaranja svojevrsnog novog vojnog bloka na Balkanu te je ocijenio da je riječ o dijelu šireg procesa jačanja vojnih kapaciteta u regiji.
Pilipson je pritom rekao da Moskva dijeli zabrinutost Beograda zbog sve intenzivnije obrambene suradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
Prema njegovom tumačenju, takvo povezivanje moglo bi dodatno utjecati na odnose među državama regije i pridonijeti novim tenzijama.
Posebno je istaknuo povezivanje Zagreba, Tirane i Prištine te razvoj sigurnosne suradnje između tih država.
Važno je pritom naglasiti da se radi o političkom stavu i interpretaciji ruskog diplomata, a ne o neovisno potvrđenoj činjenici da je cilj deklaracije stvaranje novog vojnog saveza.
Moskva upozorava na moguće posljedice
Ruska strana smatra da bi intenziviranje ovakve suradnje moglo imati šire posljedice za sigurnosnu arhitekturu Balkana.
Posebno se problematiziraju odnosi između Srbije i Kosova te razvoj obrambenih kapaciteta Kosova. Moskva se u svojim argumentima poziva i na Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
S druge strane, Kosovo posljednjih godina nastoji dodatno razvijati odnose s euroatlantskim institucijama, a među njegovim strateškim ciljevima je i članstvo u NATO-u.
Zbog toga svako novo jačanje obrambene suradnje Prištine s državama članicama NATO-a privlači dodatnu pažnju Beograda i Moskve.
Što zapravo piše u deklaraciji?
Za razumijevanje cijele situacije važno je odvojiti političke ocjene od onoga što je samim dokumentom dogovoreno.
Deklaracija predviđa snažniju obrambenu suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova kroz razvoj vojnih sposobnosti, zajedničke aktivnosti, obuku, vojne vježbe, razmjenu iskustava i suradnju obrambenih industrija.
Međutim, dokumentom nije osnovan novi formalni vojni savez.
Također, deklaracija ne donosi automatsku obvezu zajedničke obrane niti predviđa obavezno pružanje vojne pomoći u slučaju napada na neku od potpisnica.
Zbog toga je važno razlikovati stvarni sadržaj dokumenta od političkih tumačenja koja mu se naknadno pripisuju.
Zagreb potez vidi kao jačanje sigurnosti
Hrvatsko Ministarstvo obrane suradnju s Albanijom i Kosovom predstavlja kao doprinos jačanju sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Hrvatska i Albanija članice su NATO-a, dok Kosovo nije članica Saveza. Ipak, Priština nastoji dodatno razvijati odnose s euroatlantskim strukturama i ojačati vlastite obrambene kapacitete.
Zagreb stoga ovu inicijativu promatra prvenstveno kroz potrebu odgovora na nove sigurnosne izazove te kroz razvoj obrambenih sposobnosti država koje sudjeluju u suradnji.
S druge strane, Moskva isti proces promatra kao potencijalni izvor novih napetosti i kao dio šireg jačanja vojnih kapaciteta u regiji.
Upravo zbog tih potpuno različitih pogleda ponovno se otvorila rasprava o budućnosti sigurnosnih odnosa na Balkanu. Hrvatska u novom obliku suradnje vidi mogućnost dodatnog povezivanja i jačanja stabilnosti, dok Rusija upozorava na moguće posljedice po regionalne odnose.
