Hrvatsko geografsko društvo izrazilo je zabrinutost zbog stanja na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Kako navode, svoje stavove temelje na izvješćima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, USKOK-a i drugim dostupnim podacima, ali i na stručnom poznavanju osjetljivosti krškog prostora.
Na toj lokaciji, prema njihovim navodima, pronađene su velike količine različitih vrsta ilegalno odloženog otpada, među kojima se nalazi i otpad s opasnim svojstvima.
„Vještačenjem je utvrđeno onečišćenje tla i biljnog materijala te stvarni negativni, trenutno lokalni, utjecaj na kvalitetu podzemne vode“, navodi Hrvatsko geografsko društvo.
Onečišćenje bi se moglo širiti izvan lokacije
Društvo upozorava kako nalazi stručnjaka pokazuju da problem više nije ograničen isključivo na područje na kojem je otpad odložen.
„Onečišćujuće tvari dospjele su i u druge sastavnice okoliša“, istaknuli su.
Posebno upozoravaju na osjetljivost krškog područja, gdje voda kroz tlo, pukotine i podzemne šupljine može relativno brzo prenositi onečišćenja.
Prema njihovu mišljenju, što otpad duže ostaje na lokaciji, povećava se mogućnost daljnjeg širenja štetnih tvari.
Zbog toga smatraju da bi prioritet trebalo biti uklanjanje samog izvora onečišćenja, odnosno iskopavanje otpada i njegovo odgovarajuće zbrinjavanje izvan lokacije. Istovremeno bi, navode, trebalo provesti sanaciju onečišćenog prostora i dugoročno pratiti stanje okoliša.
Hrvatsko geografsko društvo upozorava i da problem nije ograničen samo na Gospić. Kao primjere drugih problematičnih lokacija navode Benkovac, Varaždin i Biljane Donje, ali i brojna ilegalna odlagališta koja se nalaze na površini te u speleološkim objektima.
Upozorenje na širi problem sustava
Slučaj bivšeg PPK Velebit, prema ocjeni Društva, otvara i šire pitanje funkcioniranja sustava zaštite okoliša, upravljanja prostorom i inspekcijskog nadzora.
Posebno ističu problem zbrinjavanja opasnog otpada koji nastaje u Hrvatskoj. Kako upozoravaju, Hrvatska još nema u potpunosti riješeno pitanje njegova zbrinjavanja, dok se istovremeno takav otpad može uvoziti iz drugih zemalja.
Dodatnu zabrinutost izaziva, smatraju, činjenica da unatoč europskim i hrvatskim propisima te Planu gospodarenja otpadom ne postoji potpuna i transparentna slika o broju, lokacijama i stvarnom stanju svih takvih područja u Hrvatskoj.
„Dodatno zabrinjava i činjenica da se čini kako, unatoč propisima Europske unije, nacionalnom zakonodavstvu i Planu gospodarenja otpadom, ne postoji potpuna i transparentna slika broja, prostornog rasporeda i stvarnog stanja svih takvih lokacija diljem Republike Hrvatske“, poručili su.
Traže potpunu transparentnost i dugoročni nadzor
Hrvatsko geografsko društvo smatra da Hrvatska ima dovoljno stručnog i znanstvenog znanja iz područja krša, hidrogeologije, ekotoksikologije i zaštite okoliša.
Problem, prema njihovoj ocjeni, nastaje ako se to znanje ne pretvara pravodobno u konkretne odluke, učinkoviti nadzor i preventivne mjere.
„Zabrinjavajuće je ako se takva znanja pravodobno i učinkovito ne prenose u zakonodavstvo, djelotvoran nadzor, prevenciju i upravljačke odluke“, naveli su.
Zbog svega toga pozivaju na hitnu i cjelovitu sanaciju lokacije bivšeg PPK Velebit i okolnog područja. Istovremeno traže dugoročno praćenje podzemnih voda i drugih sastavnica okoliša.
Društvo također zahtijeva potpunu transparentnost podataka o stanju lokacije, poduzetim mjerama, odgovornosti i donesenim odlukama.
Kako ističu, takav pristup ne bi trebao biti primijenjen samo u Gospiću, već i na svim drugim lokacijama u Hrvatskoj na kojima postoji sličan problem.
