Najnovije istraživanje CRODEMOSKOP, provedeno od 6. do 8. listopada, pokazalo je značajne promjene u političkom raspoloženju hrvatskih građana. Iako HDZ i dalje zadržava prvo mjesto među političkim strankama, njegova podrška pala je na najnižu razinu otkako je Andrej Plenković započeo treći premijerski mandat u travnju 2024. godine.
Ni SDP nema razloga za zadovoljstvo jer je i ta stranka zabilježila svoj najslabiji rezultat u aktualnom mandatu. Istodobno, platforma Možemo! nastavlja rasti, dok sve veći broj građana izražava nezadovoljstvo smjerom u kojem se Hrvatska kreće.
Rezultati istraživanja otkrivaju i promjene u percepciji najistaknutijih političara, pri čemu su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković ponovno zauzeli vodeća mjesta na ljestvicama pozitivnog i negativnog doživljaja.
HDZ ostaje prvi, ali podrška nastavlja padati
Prema listopadskom CRODEMOSKOP-u, HDZ uživa podršku 25 posto ispitanika, čime ostaje vodeća politička stranka u Hrvatskoj.
Međutim, taj rezultat predstavlja najnižu zabilježenu razinu podrške vladajućoj stranci tijekom trećeg mandata premijera Andreja Plenkovića.
U posljednjih šest mjeseci HDZ je izgubio čak pet postotnih bodova podrške, što upućuje na osjetan pad popularnosti.
SDP se nalazi na drugom mjestu, s podrškom nešto manjom od 20 posto.
I ta je stranka u posljednjih pola godine zabilježila pad, i to za 3,4 postotna boda. Riječ je o njezinu najnižem rejtingu u aktualnom političkom razdoblju.
Unatoč padu dviju najvećih stranaka, HDZ i dalje ima prednost pred svojim glavnim političkim konkurentom.
Možemo! raste treći mjesec zaredom
Za razliku od HDZ-a i SDP-a, platforma Možemo! bilježi nastavak pozitivnog trenda.
Prema rezultatima istraživanja, podrška toj političkoj opciji raste treći mjesec zaredom te je sada dosegnula gotovo 14 posto.
Time Možemo! dodatno učvršćuje treće mjesto na ljestvici popularnosti političkih stranaka.
Blagi rast bilježi i Most, koji se približio podršci od 10 posto.
Stranka Drito nalazi se na približno dva posto, a slijede Domovinski pokret, Domino i Centar, pri čemu posljednje dvije stranke imaju približno jednaku podršku.
Oko jedan posto ispitanika podržava Pravo i Pravdu, IDS i Nezavisnu platformu Sjever.
Sve ostale političke opcije nalaze se ispod te razine.
Posebno je zanimljivo da čak 15,6 posto ispitanika još nije odlučilo kojoj bi stranci dalo svoj glas.
Milanović i dalje najpozitivniji političar
Predsjednik Republike Zoran Milanović i u listopadu je zadržao prvo mjesto na ljestvici političara koje građani doživljavaju najpozitivnije.
Njega je kao najpozitivnijeg izdvojilo gotovo 22 posto ispitanika.
Ipak, u usporedbi s prethodnim istraživanjima zabilježen je pad pozitivnog doživljaja predsjednika.
Na drugom mjestu nalazi se premijer Andrej Plenković, koji također bilježi blago smanjenje pozitivnih ocjena.
Zanimljiv pomak ostvario je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, čiji je pozitivan doživljaj porastao unatoč štrajku u Zagrebačkom holdingu i ZET-u.
Istraživanje ne pokazuje je li taj rast izravno povezan sa štrajkom ili drugim okolnostima.
Tko se još našao među najpozitivnijima?
Na ljestvici političara s najpozitivnijim doživljajem nalaze se i istaknuti predstavnici Mosta, Marin Miletić i Nikola Grmoja.
Slijede zastupnica Možemo! Ivana Kekin te nezavisna saborska zastupnica Dalija Orešković.
Među deset najpozitivnije ocijenjenih političara uvršteni su i Marija Selak Raspudić, ministar obrane Ivan Anušić te europarlamentarka Biljana Borzan.
Međutim, jedan podatak posebno se izdvaja.
Više od petine ispitanika smatra da nijedan političar ne zaslužuje biti izdvojen kao najpozitivniji.
Takav rezultat upućuje na izraženu razinu nezadovoljstva dijela građana političkom ponudom.
Plenković uvjerljivo prvi na ljestvici najnegativnijih
Dok se na ljestvici pozitivnog doživljaja nalazi na drugom mjestu, premijer Andrej Plenković istodobno predvodi popis političara koje građani ocjenjuju najnegativnije.
Nešto više od 37 posto ispitanika upravo je njega navelo kao najnegativnijeg političara.
Na drugom mjestu nalazi se predsjednik Zoran Milanović, kojeg je izdvojilo 10,5 posto sudionika istraživanja.
Treće mjesto pripalo je zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću.
To pokazuje da pojedini političari istodobno izazivaju snažne pozitivne i negativne reakcije među različitim dijelovima biračkog tijela.
Hajdaš Dončić bilježi rast negativnog doživljaja
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nalazi se na četvrtom mjestu ljestvice najnegativnije ocijenjenih političara.
Kod njega je zabilježen porast negativnog doživljaja.
Slijede predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, zastupnica Možemo! Sandra Benčić i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, sa sličnim razinama negativnih ocjena.
Među deset najnegativnije ocijenjenih nalaze se i Hrvoje Zekanović te Dalija Orešković, koji imaju jednak rejting, niži od dva posto.
Na ljestvici se našao i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, u kontekstu velike afere povezane s nezakonitim odlaganjem otpada u Lici.
Gotovo 13 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni, što dodatno pokazuje razmjere nepovjerenja prema političkoj sceni.
Građani ocjenjivali predsjednika, Vladu i Sabor
Istraživanje je obuhvatilo i ocjene rada najvažnijih državnih institucija.
Predsjednik Republike zadržao je prosječnu ocjenu dobar, odnosno tri, iako je zabilježen pad u odnosu na prethodno razdoblje.
Vlada Republike Hrvatske također bilježi smanjenje prosječne ocjene, ali ostaje na ocjeni dovoljan, odnosno dva.
Jednaku prosječnu ocjenu dobio je i Hrvatski sabor.
Takvi rezultati pokazuju da građani predsjedničku instituciju ocjenjuju povoljnije od izvršne i zakonodavne vlasti, premda ni Pantovčak nije izbjegao pad ocjena.
Više od 75 posto građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Jedan od najupečatljivijih rezultata listopadskog istraživanja odnosi se na procjenu općeg smjera razvoja države.
Prema rezultatima CRODEMOSKOP-a, tek nešto više od 17 posto ispitanika smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru.
S druge strane, više od 75 posto građana ocjenjuje da država ide u pogrešnom smjeru.
Riječ je o izrazito nepovoljnom omjeru za vladajuće, koji pokazuje da velika većina ispitanika nije zadovoljna ukupnim stanjem u zemlji.
Takvo raspoloženje ne mora se automatski pretvoriti u jednak rezultat na izborima, ali predstavlja važan pokazatelj trenutačne percepcije političkih i društvenih prilika.
Afera s otpadom i zagrebački štrajk obilježili listopad
Istraživanje je pokazalo i koje su teme najviše zaokupile pozornost građana.
Na prvom mjestu nalazi se afera povezana s opasnim otpadom u Gospiću, uključujući pitanja njegova zbrinjavanja i postupanja nadležnih institucija.
Među najvažnijim događajima ističe se i štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga.
Pozornost ispitanika privukao je i prosvjed u Zagrebu organiziran zbog problema povezanih s otpadom.
Te su teme obilježile javnu raspravu tijekom promatranog razdoblja, a moguće je da su pridonijele promjenama u političkom raspoloženju.
Međutim, samo istraživanje ne dokazuje koliko je pojedina afera ili događaj utjecao na rejting određene stranke.
Politička scena ulazi u razdoblje sve veće neizvjesnosti
Listopadski CRODEMOSKOP pokazuje da HDZ i dalje ima najveću pojedinačnu podršku među političkim strankama, ali i da je njegova prednost praćena nastavkom pada rejtinga.
SDP također gubi podršku, dok Možemo! i Most bilježe rast.
Uz 15,6 posto neodlučnih birača, politički odnosi mogli bi se dodatno mijenjati u idućim mjesecima.
Posebno važan podatak za sve političke aktere jest činjenica da više od tri četvrtine ispitanika smatra kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.
Iako rezultati ankete predstavljaju trenutačno raspoloženje ispitanika, a ne predviđanje izbornog ishoda, jasno pokazuju da nezadovoljstvo građana ostaje jedan od najvećih izazova za hrvatsku političku scenu.
