Kako se približavaju idući parlamentarni izbori, sve se češće postavlja pitanje na koji će način HDZ pokušati osigurati još jedan mandat. Andrej Plenković već je jasno dao do znanja da želi tražiti četvrti mandat, pa se sve više govori o mogućoj izbornoj strategiji i mjerama kojima bi mogao pokušati pridobiti birače.
Posebnu pažnju pritom privlači položaj umirovljenika. Dok Vlada najavljuje razdoblje strože kontrole javne potrošnje i određene mjere štednje, istovremeno se najavljuju potezi koji bi mogli povećati primanja dijela umirovljeničke populacije.
Zamrzavanje plaća i nova faza štednje
Vladin najavljeni paket mjera usmjeren na borbu protiv inflacije donosi i smanjenje proračunske potrošnje. Prema najavama, od početka 2027. trebale bi biti zamrznute plaće u državnom i javnom sektoru.
Cilj takvih mjera je usporiti rast cijena i postupno smanjiti inflaciju. Istodobno, ograničavanje rasta plaća moglo bi utjecati na osobnu potrošnju i ukupnu gospodarsku aktivnost.
Vlada će zbog toga ući u potencijalno zahtjevan odnos sa sindikatima. Dio sindikalnih predstavnika već je izrazio nezadovoljstvo najavama zamrzavanja plaća, pa bi 2027. mogla donijeti nove pregovore, pritiske i moguće industrijske akcije.
Država istodobno želi smanjiti proračunski deficit i zadržati povoljan kreditni rejting, zbog čega prostor za veliko povećanje javne potrošnje neće biti neograničen.
Oprezan odnos prema različitim skupinama birača
Takva situacija Plenkoviću stvara određeni politički problem. Ako bi se mjere štednje jednako odrazile na sve skupine građana, Vlada bi mogla izgubiti dio potpore.
Zbog toga se posebna pažnja može očekivati upravo prema skupinama koje imaju veliku biračku težinu. Među njima se izdvajaju umirovljenici.
Od početka 2027. najavljeno je ukidanje poreza na dohodak od mirovina, što bi trebalo povećati neto primanja dijela umirovljenika. Prema dostupnim procjenama, ta bi promjena mogla obuhvatiti stotine tisuća korisnika mirovina.
Dodatno, najavljen je i rast mirovina za određene skupine, uključujući branitelje.
Sve to dolazi u trenutku kada Plenković želi ostvariti cilj prema kojem bi prosječna mirovina do 2028. trebala dosegnuti ili premašiti 800 eura.
Umirovljenici kao važan dio biračkog tijela
Nije teško razumjeti zašto bi upravo umirovljenici mogli biti važan dio buduće izborne strategije. Riječ je o velikom biračkom tijelu koje tradicionalno pokazuje visoku izlaznost na izborima.
Ako prosječna mirovina nastavi rasti, Vlada bi to mogla predstaviti kao rezultat provedenih reformi i mjera tijekom mandata.
Posebno bi važan mogao biti trenutak u kojem će se takav rast najviše osjetiti. Ako se veće promjene dogode tijekom 2027. i početkom 2028., odnosno neposredno prije izbora, njihova politička važnost mogla bi biti veća.
Sličan obrazac već je viđen prije parlamentarnih izbora 2024., kada je Vlada povećala plaće zaposlenih u državnim i javnim službama.
U slučaju umirovljenika, međutim, situacija je nešto drugačija. Mirovine se najvećim dijelom povećavaju kroz zakonski sustav usklađivanja, pa nije jednostavno provesti jednokratno povećanje poput onoga koje je provedeno kod plaća.
Kako bi mirovine mogle doći do 800 eura?
Mirovinski sustav temelji se na zakonskom usklađivanju koje se provodi dva puta godišnje, ovisno o kretanju plaća i inflacije.
Uz redovita usklađivanja, Vlada je najavila i dodatne mjere koje bi trebale povećati ukupna primanja umirovljenika. Jedna od važnijih je trajni godišnji dodatak, odnosno takozvana 13. mirovina.
Takav model omogućio bi povećanje ukupnih godišnjih primanja bez potrebe za velikim jednokratnim povećanjem osnovice.
Prosječna mirovina već je značajno viša nego ranijih godina, pa bi uz nastavak redovitih usklađivanja i dodatne mjere cilj od 800 eura do 2028. mogao biti ostvariv.
Ipak, važno je razlikovati ukupni prosjek od stvarnih primanja pojedinih skupina umirovljenika.
U prosjek ulaze različite vrste mirovina, uključujući one ostvarene prema posebnim propisima. Zbog toga dio građana prima znatno manje od ukupnog prosjeka.
Posebno su ugroženi umirovljenici s kraćim radnim stažem i oni koji primaju najniže mirovine.
Veći iznos ne znači nužno i veću kupovnu moć
Jedno od ključnih pitanja bit će zato odnos između rasta mirovina i rasta troškova života.
Ako cijene hrane, stanovanja, energije i lijekova nastave rasti brže od primanja, nominalno povećanje mirovina neće nužno značiti i značajno poboljšanje životnog standarda.
Upravo na to upozoravaju kritičari Vladine politike.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika smatra da bi prosječna mirovina do 2028. mogla dosegnuti ili premašiti 800 eura, ali upozorava da sama brojka ne govori dovoljno o stvarnoj kupovnoj moći.
“U ovom trenutku 700.000 od 1,2 milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od 600 eura. Ti ljudi nemaju vremena ni o čemu misliti nego kako preživjeti. Žalosno je, ali istinito da će takvi ljudi prihvatiti povećanje kao nekakav potez Vlade, umjesto da shvate kako mirovine od 1999. uopće ne prate rast plaća i cijene. Prosječna plaća u Hrvatskoj od 1999. rasla je 30,46 posto više nego prosječna mirovina. S obzirom na povećanje cijena, umirovljenici neće imati ništa veće mirovine, baš kao što su ukidanje poreza na mirovinu najglasnije podržali oni s mirovinama do 600 eura, koji taj porez nisu ni plaćali. To je farsa Vlade. Taj porez bio je prihod lokalne samouprave, koja će jednostavno povećati ljudima račune za komunalne usluge, tako da od toga nema ništa”, tvrdi Špika.
S druge strane, Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koja surađuje s HDZ-om, najavljene promjene vidi pozitivnije.
“Mi imamo čvrst dogovor s premijerom i ministrom da će mirovina do 2028. biti u prosjeku 800 eura i od toga nećemo odstupiti. Vjerujem da će taj iznos biti i veći. Je li to umirovljenicima dovoljno, pitanje je o kojem se uvijek da diskutirati. Cijene su drastično porasle. To svi osjetimo i vidimo. Energetska kriza hara cijelim svijetom i ne nazire joj se kraj. Energetika izravno pogađa svaku industriju i uzrokuje rast cijena”, rekao je Gabričević.
Prema njegovim riječima, ukidanje poreza na mirovine također bi trebalo donijeti konkretno povećanje primanja velikom broju umirovljenika.
Ključno pitanje bit će upravo cijena života
Bez obzira na političke procjene, stvarni učinak najavljenih mjera ovisit će o tome koliko će se tijekom sljedećih godina mijenjati troškovi života.
Ako mirovine budu rasle, a inflacija ostane relativno niska, umirovljenici bi mogli osjetiti stvarno povećanje kupovne moći. U suprotnom, veći iznos na računu mogao bi biti tek nominalno povećanje koje će brzo pojesti rast troškova.
Zbog toga bi pitanje životnog standarda moglo postati jedno od važnijih pitanja pred parlamentarne izbore.
Plenković će, ako doista bude tražio četvrti mandat, morati pokazati rezultate različitim skupinama birača. Istodobno će morati održati kontrolu nad javnim financijama i pokušati zadržati inflaciju pod nadzorom.
Umirovljenici bi u toj kombinaciji mogli imati posebno važnu ulogu. Ako se obećanja o prosječnoj mirovini od 800 eura ostvare, uz dodatno porezno rasterećenje i trajni godišnji dodatak, Vlada bi taj rezultat gotovo sigurno mogla koristiti kao jedan od važnijih argumenata u predizbornoj kampanji.
No konačnu procjenu neće dati samo statistika. Birači će gledati koliko im je novca stvarno ostalo nakon što plate hranu, režije, lijekove i ostale osnovne troškove.
Upravo će zato utrka između rasta mirovina i rasta cijena biti jedan od ključnih faktora koji bi mogli oblikovati raspoloženje birača uoči izbora 2028. godine.
