Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora o nezakonito odloženom otpadu u Gospiću završila je nakon gotovo 18 sati rasprave, a završno glasovanje pokazalo je da prijedlozi predsjednika Republike Zorana Milanovića i oporbe nisu dobili potrebnu potporu.
Tijekom dva dana zastupnici su se sukobljavali oko odgovornosti institucija, mogućih posljedica onečišćenja i načina na koji bi sanacija trebala biti provedena. Dok je oporba tražila hitnije mjere, jasne rokove i snažniji nadzor, vladajući su branili vlastiti pristup i upozoravali da se slučaj ne bi trebao koristiti za političko nadmetanje.
Milanović tražio četiri konkretne mjere
Predsjednik Republike Zoran Milanović predložio je četiri zaključka kojima je tražio hitnije postupanje u vezi s nezakonito odloženim otpadom u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.
Među njegovim zahtjevima bilo je pokretanje postupka trajne sanacije odlagališta, uspostavljanje stalnog nadzora onečišćenja i stanja okoliša te sastanak Vlade s predstavnicima građana i građanskih inicijativa u roku od tri dana.
Milanović je također tražio imenovanje glavnog državnog inspektora Državnog inspektorata.
Četvrtim zaključkom predložio je da Državni inspektorat odmah započne nadzor svih odlagališta u Hrvatskoj za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan otpad ili da je na njima otpad odlagan nezakonito.
Za usvajanje njegovih zaključaka bila je potrebna većina od 76 zastupnika.
Oporba tražila još konkretnije poteze
Na glasovanju su se našli i prijedlozi SDP-a, Možemo! te Marije Selak Raspudić.
SDP i Možemo! tražili su hitne mjere na lokaciji u Gospiću, uključujući postavljanje vodonepropusnog pokrova, izradu programa sanacije i procjenu mogućeg utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi.
Zatražili su i jedinstven javno dostupan sustav praćenja podzemnih voda i tla, kao i objavu podataka o dosadašnjem postupanju institucija.
Oporba je od Vlade tražila informacije o količini uklonjenog otpada, postupcima protiv odgovornih osoba i onečišćivača, inspekcijskim rješenjima te rezultatima provedenih ispitivanja, uključujući podatke o PFAS spojevima.
Tražili su i jasno definirane rokove za uklanjanje otpada, kao i javno saslušanje odgovornih dužnosnika.
Milanovićevi zaključci nisu prošli
Nakon gotovo 18 sati rasprave uslijedilo je glasovanje.
Rezultat je bio jasan – nijedan od četiri Milanovićeva zaključka nije dobio potrebnu većinu.
Od 142 zastupnika koji su glasovali, njih 64 podržalo je predsjednikove prijedloge, dok je 78 bilo protiv.
Nisu prošli ni zaključci SDP-a i Možemo!. Za njih je glasovalo 62 zastupnika, dok ih je 77 bilo protiv.
Ni prijedlog Marije Selak Raspudić nije dobio potrebnu potporu.
HDZ-ovi zaključci dobili većinu
Za razliku od oporbenih prijedloga, zaključak vladajuće većine predvođene HDZ-om dobio je potrebnu potporu.
Za njega je glasovao 81 zastupnik, dok je 58 bilo protiv.
U zaključcima vladajućih naglašeno je da je voda za ljudsku potrošnju na području Gospića, prema dosadašnjim ispitivanjima, zdravstveno ispravna te da nije utvrđen rizik za zdravlje stanovništva povezan s javnom vodoopskrbom.
Istodobno se predviđa nastavak aktivnosti na sanaciji lokacije s nezakonito odloženim otpadom, kao i daljnje praćenje stanja okoliša i podzemnih voda.
Nastavit će se i inspekcijski te drugi postupci, dok bi Vlada Hrvatskom saboru trebala dostaviti izvješće o napretku sanacije u roku od 90 dana.
HDZ: Milanovićev prijedlog bio je još jedan neuspjeli pokušaj
Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić još je prije glasovanja poručio da u stranci očekuju kako Milanovićevi zaključci neće biti prihvaćeni.
„Mogu unaprijed kazati da će to biti još jedan neuspjeli pokušaj kao što su to bili i svi prethodni u mandatu vlade HDZ-a i saborske većine koju predvodi HDZ. Tako da i taj trenutak s veseljem očekujemo“, rekao je Katičić.
Nakon usvajanja zaključaka vladajuće većine istaknuo je kako oni predviđaju i uključivanje jedinica lokalne uprave i samouprave u koordinirane aktivnosti kako bi se slične situacije ubuduće pokušale spriječiti.
Katičić je pritom pozvao građane da vjeruju hrvatskim institucijama i poručio da upravo one trebaju dati odgovore na probleme poput ovog u Gospiću.
Selak Raspudić: „Institucijama više nitko ne vjeruje“
Marija Selak Raspudić smatra da je slučaj Gospić dodatno narušio povjerenje građana u državne institucije.
„Našim institucijama koje čuvaju zdravlje više nitko u Hrvatskoj ne vjeruje. One su tu prije svega da zaštite politiku, umjesto da štite zdravlje naših građana“, ustvrdila je.
Prema njezinu mišljenju, posljedice gubitka povjerenja bit će dugoročne, bez obzira na rezultate ispitivanja vode.
„Sve i da govorite istinu o vodi, vodu tamo ljudi više neće piti, nego će ići i kupovati je u dućanima“, rekla je.
Institucije koje bi trebale biti neovisne, dodala je, građani sve više doživljavaju kao politički povezane.
„Institucije koje su trebale garantirati zdravlje naših građana ljudi više ne vide kao neovisne institucije, nego kao HDZ-ovu produženu ruku koja isključivo čuva zdravlje i rejting vladajuće većine“, poručila je.
Zbog svega toga zaključila je da upravo narušeno povjerenje predstavlja jedan od razloga zbog kojih bi, prema njezinu mišljenju, Vlada trebala otići.
„To je ključni razlog zbog kojeg ova Vlada treba pasti i zbog kojeg HDZ treba otići“, rekla je.
HDZ uzvratio oporbi zbog „parade licemjerja“
Nakon glasovanja vladajući su nastavili kritizirati oporbu zbog načina na koji je vodila raspravu.
HDZ-ov Mislav Herman dvodnevnu izvanrednu sjednicu opisao je kao „paradu licemjerja nesposobne zelene oporbe“.
Smatra da se nakon saborske rasprave može steći dojam da problem ilegalnog otpada postoji samo u Gospiću, dok se istodobno zanemaruju problemi s otpadom u Zagrebu.
Posebno je prozvao platformu Možemo!, podsjetivši na njihovo obećanje iz 2021. godine da će Jakuševec biti zatvoren tijekom prve godine mandata.
Herman je istaknuo da Jakuševec do danas nije zatvoren, čime je pokušao ukazati na, kako tvrdi, dvostruke kriterije oporbe u raspravi o gospodarenju otpadom.
Sabor donio odluku, ali politički sukob se nastavlja
Glasovanje je tako završilo višesatnu raspravu, ali nije smirilo političke sukobe oko slučaja Gospić.
Milanovićevi prijedlozi nisu dobili potrebnu većinu, kao ni oporbeni zaključci, dok su zastupnici većine podržali vlastiti paket mjera.
Sada ostaje vidjeti koliko će se brzo provesti predviđene aktivnosti sanacije i hoće li izvješće koje Vlada treba podnijeti Saboru u roku od 90 dana donijeti odgovore koje građani Gospića i oporba traže.
Jedno je sigurno – nakon gotovo 18 sati rasprave slučaj Gospić nije zatvoren. Saborsko glasovanje samo je otvorilo novo poglavlje političkog sukoba između Vlade, predsjednika Republike i oporbe.
