Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da zapadne države, uključujući Sjedinjene Američke Države, moraju nastaviti pružati potporu Ukrajini. Njegova izjava uslijedila je nakon najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem energetskom primirju između Rusije i Ukrajine te odluke Washingtona o privremenom ublažavanju sankcija na izvoz ruskog dizela.
Plenković je nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a komentirao posljednje diplomatske i vojne događaje, naglasivši da daljnje zaoštravanje sukoba nije u interesu međunarodne zajednice.
“Mislim da ovo zaoštravanje nije dobro. Mislim da cijeli Zapad treba i dalje biti uz Ukrajinu, uključujući i SAD”, izjavio je Plenković.
Trump najavio dogovor, Zelenski tvrdi da nije upoznat s pojedinostima
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o trenutačnom energetskom primirju.
Prema njegovoj najavi, dogovor bi se trebao odnositi na obustavu napada na energetsku infrastrukturu, no Trump nije iznio detalje o njegovim uvjetima niti načinu provedbe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potom je izjavio da nije upoznat s takvim dogovorom, ali da podržava mogućnost zaustavljanja napada na energetske objekte.
Istaknuo je pritom da je ključno da takav dogovor prihvati i ruska strana.
Različite izjave američkog i ukrajinskog predsjednika otvorile su pitanja o tome je li primirje doista usuglašeno i pod kojim bi se uvjetima trebalo provoditi.
Zelenski optužio Rusiju za nastavak napada
Unatoč Trumpovoj najavi, ukrajinski predsjednik kasnije je optužio Rusiju da je nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Prema njegovim tvrdnjama, ruske snage pogodile su elektranu u Kijevu, a potom i energetska postrojenja u Harkivskoj regiji.
Takvi napadi, ako se potvrde u okolnostima najavljenog primirja, dodatno bi otvorili pitanje njegove provedbe.
Energetska infrastruktura tijekom rata postala je jedna od posebno osjetljivih meta jer njezino oštećenje može ozbiljno ugroziti opskrbu stanovništva električnom energijom i grijanjem.
Upravo zbog toga eventualni dogovor o prekidu napada na takve objekte ima veliko značenje za civile.
Washington privremeno ublažava sankcije na ruski dizel
Uz najavu energetskog primirja, Trump je potvrdio i dogovor s Moskvom o privremenoj obustavi sankcija koje se odnose na izvoz ruskog dizela.
Prema objavljenim informacijama, mjera bi trebala vrijediti do 7. travnja.
Riječ je o odluci koja se odnosi na dio energetskog sektora, jednog od važnih izvora ruskih prihoda.
Američka najava dolazi u trenutku kada zapadne države nastoje uskladiti diplomatske aktivnosti, gospodarske mjere i potporu Ukrajini.
Plenković je u tom kontekstu naglasio važnost očuvanja zajedničkog zapadnog pristupa ruskoj agresiji.
Premijer upozorio na stradavanje civila
Govoreći o ratu, Plenković je podsjetio da je Ukrajina već godinama izložena ruskoj agresiji.
Posebno je upozorio na kršenje međunarodnog prava i velik broj civilnih žrtava.
“Gađaju se civilne mete, zgrade, škole, autobusi, velik je broj civilnih žrtava, i normalno je da se Ukrajina, nakon svega što je pretrpjela od Rusije, aktivno brani”, naveo je.
Premijer smatra da se ukrajinske vojne aktivnosti moraju promatrati u kontekstu dugotrajnog rata i napada kojima je zemlja izložena.
Pritom je istaknuo da Ukrajina nastavlja razvijati vlastite obrambene sposobnosti.
Ukrajinska vojska pokazala da može djelovati duboko u Rusiji
Plenković je komentirao i sposobnost ukrajinskih snaga da izvode napade na ciljeve unutar ruskog teritorija.
Prema njegovoj ocjeni, takve operacije pokazuju da je ukrajinska vojska ojačala svoje mogućnosti i da može nanijeti štetu ruskoj strani.
Posebno je spomenuo napade na ruska energetska postrojenja, koje je opisao kao ukrajinski odgovor na ruske udare na energetsku infrastrukturu.
Takva međusobna djelovanja dodatno otežavaju mogućnost postizanja stabilnog dogovora o prekidu napada.
Plenković je zato upozorio da nastavak zaoštravanja nije dobar razvoj događaja te da međunarodna potpora Ukrajini ostaje važna.
Hoće li Europska unija ostati jedinstvena?
Jedno od pitanja upućenih premijeru odnosilo se na mogućnost očuvanja zajedničkog stajališta članica Europske unije prema ratu u Ukrajini.
Plenković je izrazio uvjerenje da će većina država nastaviti pružati političku i drugu potporu Kijevu.
“Većina zemalja i dalje pruža potporu i solidarnost Ukrajini, ne vidim da se tu nešto strateški promijenilo”, istaknuo je.
Prema njegovoj procjeni, unatoč pojedinim razlikama u pristupima, temeljno opredjeljenje većine europskih država nije se promijenilo.
Za Hrvatsku je nastavak takve politike važan dio vanjskopolitičkog djelovanja unutar Europske unije.
Hrvatska ima važne zahtjeve za novi europski proračun
Osim rata u Ukrajini, Plenković se osvrnuo i na pregovore o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Riječ je o sedmogodišnjem proračunu kojim će se određivati raspodjela europskih sredstava za različite politike i razvojne programe.
Premijer je ocijenio da su trenutačni financijski izračuni u skladu s očekivanjima hrvatske Vlade.
Posebno je istaknuo važnost očuvanja sredstava za poljoprivredu i ravnomjeran regionalni razvoj.
Ta su područja značajna za Hrvatsku jer europska sredstva omogućuju financiranje brojnih infrastrukturnih, gospodarskih i razvojnih projekata.
Hrvatska želi ostati neto primateljica europskih sredstava
Plenković je naglasio da Hrvatska i u sljedećem proračunskom razdoblju želi iz europskog proračuna primati više sredstava nego što u njega uplaćuje.
Takav status posebno je važan za nastavak ulaganja u slabije razvijena područja i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
“Unatoč našem gospodarskom napretku, i dalje želimo biti zemlja koja će idućih sedam godina biti neto primateljica ukupnog salda sredstava iz europskih izvora, i mislim da ćemo to osigurati”, zaključio je Plenković.
Premijer smatra da će Hrvatska uspjeti ostvariti taj cilj, iako konačni dogovor o europskom proračunu tek treba postići.
Dva važna izazova za hrvatsku vanjsku politiku
Plenkovićeve izjave pokazuju da će Hrvatska u nadolazećem razdoblju posebnu pozornost posvetiti dvama velikim međunarodnim pitanjima.
Prvo je očuvanje zapadne potpore Ukrajini u trenutku kada američka administracija najavljuje nove dogovore s Rusijom.
Drugo su pregovori o budućem europskom proračunu, čiji će ishod utjecati na financiranje hrvatskih razvojnih projekata tijekom sljedećih sedam godina.
Dok se oko najavljenog energetskog primirja još pojavljuju različite informacije, Plenković poručuje da je nastavak solidarnosti s Ukrajinom nužan.
Istodobno očekuje da će Hrvatska u pregovorima s europskim partnerima uspjeti zaštititi svoje financijske i razvojne interese.
