Posljednjih dana slučaj u Hrvatskoj izazvao je brojne reakcije i otvorio pitanja na koja javnost očekuje konkretne odgovore. Međutim, što se detaljnije analiziraju dostupni podaci, postaje očito da se problem ne može promatrati isključivo kroz jednu lokaciju ili jedan aktualni slučaj.
Razlike između pojedinih dijelova Hrvatske pokazuju da stanje nije jednako u svim vodoopskrbnim sustavima. Službeni podaci pritom otvaraju širu temu koja nadilazi ono što se trenutno događa na području Gospića.
Gospić ponovno otvorio pitanje kvalitete vode
Situacija u Gospiću tijekom 2026. godine u prvi je plan stavila pitanje mogućeg utjecaja opasnog otpada na okoliš i podzemne vode.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove je godine proveo više analiza na području Ličko-senjske županije. Voda iz zone opskrbe Mrđenovac, koja obuhvaća Gospić, analizirana je na prisutnost PFAS spojeva 28. travnja. Svih 20 analiziranih spojeva bilo je ispod granice kvantifikacije.
Dodatno izvanredno uzorkovanje provedeno je 11. kolovoza, a prema dostupnim rezultatima svi analizirani uzorci bili su u skladu s propisanim vrijednostima.
Ipak, kada se podaci usporede s rezultatima iz drugih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj, pojavljuje se brojka koja cijeloj priči daje znatno širi kontekst.
Gotovo polovica uzoraka lokalnih vodovoda nije bila sukladna
Prema izvješću HZJZ-a objavljenom ove godine, koje obuhvaća podatke za 2025., u javnoj distribucijskoj mreži analizirano je ukupno 8.877 uzoraka.
Od tog broja 221 uzorak, odnosno 2,5 posto, nije bio u skladu s propisanim kriterijima.
Kod lokalnih vodovoda situacija je bila bitno drugačija.
Od ukupno 442 analizirana uzorka čak 194 nisu bila sukladna, što predstavlja 43,9 posto.
To znači da je u toj skupini gotovo svaki drugi analizirani uzorak imao određenu nesukladnost. Upravo zato HZJZ lokalne vodoopskrbne sustave izdvaja kao područje kojem je potrebno posvetiti posebnu pažnju s javnozdravstvenog aspekta.
Važno je pritom naglasiti da podatak od 43,9 posto ne znači da je gotovo polovica vode u Hrvatskoj neispravna. Riječ je isključivo o udjelu nesukladnih uzoraka među analiziranim lokalnim vodoopskrbnim sustavima.
Ipak, razlika u odnosu na javnu distribucijsku mrežu jasno pokazuje da kvaliteta vode može značajno varirati ovisno o sustavu koji je opskrbljuje.
Bakterije, kemijski pokazatelji i pesticidi
Analize lokalnih vodovoda pokazale su različite vrste problema.
Među utvrđenim nesukladnostima bili su ukupni koliformi, E. coli i enterokoki. U pojedinim uzorcima zabilježene su i povišene vrijednosti određenih kemijskih pokazatelja, poput željeza i mangana.
Problemi su u određenim slučajevima povezani i s prisutnošću pesticida.
HZJZ kao jedan od važnih razloga za dio nesukladnosti navodi probleme s obradom vode. Posebno se ističe nedostatak dezinfekcije ili njezina nedovoljna učinkovitost.
Tamo gdje su utvrđeni problemi, nadležni su poduzimali različite mjere kako bi zaštitili potrošače. To je uključivalo obavještavanje stanovništva, ograničavanje korištenja vode te, u pojedinim slučajevima, osiguravanje alternativne opskrbe.
U praćenje uključena i nova onečišćivala
Podaci za 2025. godinu pokazuju i da se sustav kontrole vode postupno proširuje na nove skupine potencijalnih onečišćivala.
Po prvi put istraživački se pratila mikroplastika, dok su dodatno analizirani PFAS spojevi, bisfenol A i druge tvari.
PFAS spojevi analizirani su u 473 uzorka. U dijelu uzoraka bili su mjerljivi, ali utvrđene koncentracije nisu prelazile maksimalno dopuštene vrijednosti.
Mikroplastika je također pronađena u niskim koncentracijama, dok kod bisfenola A nisu zabilježene koncentracije iznad granice kvantifikacije.
Što nam zapravo govore ovi podaci?
Dostupni službeni podaci ne potvrđuju tvrdnju da je voda u cijeloj Hrvatskoj zdravstveno neispravna. Naprotiv, javna distribucijska mreža pokazuje znatno veći udio sukladnih uzoraka.
No upravo usporedba različitih sustava pokazuje gdje se krije najveći izazov.
Dok je u javnoj distribucijskoj mreži nesukladno bilo 2,5 posto analiziranih uzoraka, kod lokalnih vodovoda taj je udio iznosio čak 43,9 posto.
Ta razlika ne znači da svi lokalni vodovodi imaju problem, ali pokazuje da pojedini sustavi zahtijevaju znatno veći nadzor i ulaganja.
Gospić je dio šire slike
Aktualna situacija u Gospiću zato ne bi trebala biti promatrana izolirano.
Rezultati analiza vode na području Gospića trenutno ne pokazuju nesukladnost u uzorcima koji su analizirani na PFAS spojeve, ali istodobno širi podaci o hrvatskim vodoopskrbnim sustavima otvaraju pitanje kvalitete i sigurnosti vode u dijelovima zemlje koji se oslanjaju na manje, lokalne sustave.
Upravo bi zbog toga posebnu pozornost trebalo posvetiti područjima u kojima se nesukladnosti pojavljuju češće, kao i kvaliteti obrade i dezinfekcije vode.
Brojke tako pokazuju da problem nije moguće svesti samo na jedan slučaj. Gospić je aktualizirao pitanje, ali podaci HZJZ-a pokazuju da je kvaliteta vode tema koju treba sustavno pratiti u cijeloj Hrvatskoj, posebno tamo gdje lokalni vodoopskrbni sustavi imaju veće poteškoće.
