Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je na konferenciji hrvatskih veleposlanika, konzula i vojnih izaslanika da Europa mora ozbiljnije pristupiti pitanju vlastite sigurnosti. Upozorio je da se međunarodni odnosi mijenjaju te da europske države moraju biti spremne odgovoriti na nove sigurnosne izazove.
Jandroković smatra da je posebno važno jačati europski stup NATO-a. Prema njegovim riječima, Europa je desetljećima računala na američku zaštitu, zbog čega su pojedine države zanemarile razvoj vlastitih sigurnosnih kapaciteta.
„Hrvatska će i dalje zagovarati multilateralizam, međunarodno pravo i međunarodni poredak, ali mora biti svjesna promjena i imati odgovore na njih“, poručio je Jandroković.
Posebno upozorenje zbog Srbije
U svom obraćanju predsjednik Sabora posebno se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi.
Jandroković je upozorio da Srbija, prema njegovoj ocjeni, ne nabavlja samo obrambene sustave, već i oružje koje može imati ofenzivnu namjenu.
„Srbija se naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim, napadačkim. I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga“, kazao je.
Smatra da Hrvatska zbog svog položaja i iskustva mora zapadnim saveznicima jasno objašnjavati politička i sigurnosna zbivanja u regiji.
Prema njegovim riječima, dio novih političkih generacija u Europi nije dovoljno upoznat s poviješću prostora bivše Jugoslavije, uključujući razdoblje politike Slobodana Miloševića i raspad tadašnje države.
Zbog toga Jandroković smatra da Hrvatska ima dodatnu odgovornost upozoravati saveznike na potencijalne rizike koji bi mogli utjecati na stabilnost jugoistočne Europe.
Hrvatska podržava proširenje Europske unije
Jandroković se osvrnuo i na proces proširenja Europske unije, istaknuvši da je hrvatski interes da države jugoistočnog susjedstva napreduju prema članstvu.
Pritom je naglasio da napredak treba ovisiti o konkretnim rezultatima svake zemlje i ispunjavanju kriterija potrebnih za članstvo.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada se proširenje ponovno sve snažnije promatra kao sigurnosno i geopolitičko pitanje, a ne samo kao administrativni proces približavanja kandidatkinja Bruxellesu.
„EU nema vremena čekati“
Povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje Marta Kos ocijenila je da je proširenje ponovno postalo važan alat europske geopolitičke politike.
Prema njezinim riječima, 2026. godina donosi snažniji napredak u pregovorima nego prethodnih godina. Kao primjere navela je Crnu Goru, koja je zatvorila više od polovice pregovaračkih poglavlja, te Albaniju, koja je počela zatvarati pojedina poglavlja.
Kos je istaknula i napredak Ukrajine i Moldavije, dok bi Island krajem tjedna trebao odlučiti o nastavku pristupnih pregovora.
Crna Gora bi, prema njezinoj procjeni, mogla postati članica EU-a 2028. godine.
Bruxelles želi drugačiji model proširenja
Europska komisija istodobno želi izbjeći probleme koji su se pojavili nakon velikog proširenja EU-a 2004. godine.
Kos je upozorila da Unija mora imati mehanizme kojima će osigurati da nove članice i nakon ulaska nastave poštovati vladavinu prava i temeljne vrijednosti EU-a.
Posebno je naglasila da Bruxelles više nema vremena za pristupni proces koji može trajati desetljećima.
Zato se razmatraju ambiciozniji modeli postupne integracije kojima bi zemlje kandidatkinje mogle postupno ulaziti u pojedine europske politike i strukture i prije punopravnog članstva.
Sigurnost regije ponovno u središtu pažnje
Poruke s konferencije pokazuju koliko su se sigurnosna pitanja vratila u središte europske politike.
Hrvatska pritom želi naglasiti svoju ulogu države koja dobro poznaje prilike u jugoistočnoj Europi, dok Bruxelles proširenje sve više vidi kao način jačanja stabilnosti kontinenta.
Jandrokovićevo upozorenje o naoružavanju Srbije dodatno pokazuje da Zagreb želi da se sigurnosna situacija na prostoru regije ozbiljnije razmatra u europskim i NATO krugovima.
