Jedan slučaj iz Splita ponovno je otvorio pitanje odnosa prema simbolima koji nose snažan povijesni i politički kontekst. Posebnu pažnju privukla je usporedba s događajem iz 2004. godine, kada su hrvatske vlasti zbog tetovaže istog povijesnog lika donijele odluku koja je izazvala brojne reakcije.
Sve je počelo slučajem Milana Gurovića
Godine 2004. bivši košarkaš Partizana Milan Gurović trebao je sa svojim klubom gostovati u Zagrebu.
Međutim, hrvatske vlasti tada su mu zabranile ulazak u zemlju. Kao razlog navedena je njegova tetovaža s likom Draže Mihailovića.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske tada je isticanje Mihailovićevog lika ocijenilo kao poticanje na mržnju i nasilje na nacionalnoj osnovi.
Takva odluka izazvala je reakcije Gurovića i dijela srpske javnosti. Tvrdili su da sama tetovaža nije bila usmjerena protiv drugih ljudi niti je predstavljala prijetnju.
Gurović je tada jasno poručio da tetovažu ne namjerava ukloniti.
„Nikad ne bih skinuo tu tetovažu. To je stvar uvjerenja čovjeka, a više cijenim igrače i ljude koji imaju svoj stav nego ulizice koje se okreću kako vjetar puše”, kazao je Gurović, dodajući da mu nije važno što zbog tetovaže više neće moći ući u Hrvatsku.
Više od 20 godina kasnije ponovno isti motiv
Više od dva desetljeća kasnije sličan slučaj ponovno je privukao pažnju javnosti.
U središtu priče nalazi se Marko Stojković, srpski influencer koji na Instagramu ima oko 90.000 pratitelja.
Stojković je tokom boravka u Splitu fotografiran s tetovažom Draže Mihailovića. Prema dostupnim informacijama, fotografija je nastala na Žnjanu, u jednom od tamošnjih kafića uz plažu.
Uz objavu je stajao i natpis „najjača ekipa”.
Prema navodima koji su se pojavili, zbog fotografije nitko nije podnio prijavu niti je pozvana policija.
Slučaj ponovno pokrenuo pitanje različitih kriterija
Draža Mihailović bio je vođa četničkog pokreta, a njegovo ime i danas nosi izrazito složen povijesni kontekst.
Upravo zato aktualni slučaj u Splitu privukao je dodatnu pažnju zbog usporedbe s događajem iz 2004. godine.
Tada je tetovaža s istim povijesnim likom bila razlog zbog kojeg je Guroviću zabranjen ulazak u Hrvatsku. Danas se isti simbol ponovno pojavio na hrvatskom teritoriju, ali zasad nema informacija o službenoj reakciji nadležnih institucija.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li nadležni organi procijeniti da postoje razlozi za postupanje ili će slučaj završiti bez ikakvih daljnjih posljedica.
Upravo ta razlika u reakcijama, odnosno činjenica da je riječ o istom povijesnom simbolu u dva različita vremenska razdoblja, ponovno je otvorila raspravu o tome kako se u Hrvatskoj tretiraju ovakvi slučajevi i postoje li jasni kriteriji za postupanje.
