Rast cijena, stanje u turizmu i stvarna kupovna moć građana ponovno su postali predmet političkih prepucavanja. Dok građani svakodnevno osjećaju posljedice poskupljenja, iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) stigle su kritike na račun načina na koji Vlada tumači podatke o potrošnji.
U središtu rasprave našli su se podaci o prometu u hrvatskoj maloprodaji tijekom turističke sezone, ali i pitanje znači li veći promet u trgovinama zaista i veći standard građana.
BUZ osporava Vladino tumačenje podataka
Blok umirovljenici zajedno upozorava da priče o mogućoj krizi hrvatskog turizma zbog visokih cijena ne odgovaraju u potpunosti onome što se može vidjeti na terenu. Kao jedan od pokazatelja navode rast prometa u trgovinama tijekom ljetnih mjeseci.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika pritom kritizira Vladu zbog načina na koji objašnjava povećanu potrošnju. Prema njegovom mišljenju, veći promet u maloprodaji ne znači automatski i da građani imaju veću kupovnu moć.
„Koliko li smo samo puta pred početak turističke sezone slušali i čitali priče o tome da se radi previsokih cijena, posebno smještaja i usluga, očekuje „kriza turizma“ odnosno pad broja gostiju i noćenja? Gotovo da čovjek dobije dojam kako nam je turizam pred kolapsom. A onda sve te crne slutnje demantiraju službeni podaci, ali i bez njih dovoljno je bilo izaći na neku ulicu diljem obale, i gle, nikada više ljudi, nikada veće gužve na cestama, nikada puniji trgovački centri, i nikada više stranaca koji kupuju po hrvatskim trgovinama. Pa tko je tu lud?”, pita se Špika u priopćenju.
Prema podacima koje ističe BUZ, promet u hrvatskoj maloprodaji tijekom srpnja bio je 3,6 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. U lipnju je rast iznosio 0,4 posto.
Upravo taj podatak Špika koristi kako bi otvorio pitanje načina na koji se tumači rast potrošnje.
„Sada nam on umjesto samohvale trebao objasniti kako turisti navodno bježe iz Hrvatske, a istodobno nam promet u trgovinama snažno raste?! Pitate se kako je to moguće? Možda odgovor ipak nije tako teško pronaći. Plenković zapravo želi rast prometa u hrvatskoj maloprodaji prikazati kao posljedicu rasta standarda hrvatskih građana, rasta plaća i mirovina, navodno veće kupovne moći, za što je naravno zaslužan on i njegova Vlada. Samo što kod navedenog postoji jedan mali problem. Ljudi, naši domaći ljudi, troše nešto više novca jer je inflacija povećala račune, ali u stvarnosti ne kupuju količinski više, i ne raste im standard, i sasvim sigurno oni nisu razlog enormnog povećanja prometa u maloprodaju tijekom ljeta”, dodaje.
Iz BUZ-a pritom naglašavaju da veći promet izražen u novcu sam po sebi ne mora značiti i veću količinu kupljene robe. Ako su cijene proizvoda više nego prethodne godine, potrošač za isti iznos može dobiti manje.
Turisti kao važan dio ljetne potrošnje
Špika dio povećanog prometa povezuje i s dolaskom velikog broja stranih gostiju tijekom turističke sezone. Prema njegovom tumačenju, dio turista ne koristi klasičan hotelski smještaj, već boravi u vlastitim kućama, stanovima i apartmanima, zbog čega njihova potrošnja nije nužno vidljiva samo kroz službene turističke pokazatelje.
„A onda dolazimo do turizma i turista. Tijekom ljeta Hrvatska dobiva stotine tisuća dodatnih potrošača, nerijetko neprijavljenih kao gostiju jer sve veći broj njih ne odsjedne u hotelima, i ne hrani se po restoranima, nego boravi u vlastitim kućama, stanovima i apartmanima, ili se u istima tijekom cijelog ljeta redaju članovi „obitelji“. Ako je u rukama stranaca više od 100 tisuća takvih objekata, onda je sasvim logično da se tijekom turističke sezone povećava i broj ljudi koji kupuju hranu, piće i sve ostalo upravo u hrvatskim trgovinama. Dakle, turisti nam uopće ne bježe već pumpaju BDP i pune trgovačke blagajne, a uz PDV i državni proračun! Sada bi netko pomislio da neće i za to Plenković sebi pripisati zasluge, ali hoće. Jer kada nešto raste poput osobne potrošnje onda je to zasluga njega i Vlade, naravno ne i kada cijene rastu, jer su za to krivi globalni poremećaji”.
Prema Špikinom stavu, upravo dodatna potrošnja turista tijekom ljeta može biti jedan od razloga zbog kojih trgovine bilježe veći promet, neovisno o tome koliko se promijenila stvarna kupovna moć domaćeg stanovništva.
Špika pozvao građane da sami procijene standard
Predsjednik BUZ-a pritom smatra da građani najbolje mogu procijeniti vlastitu financijsku situaciju kroz svakodnevne troškove.
„Neinformiranim građanima je lako manipulirati, stoga je poruka BUZ-a svima, informirajte se, i prije svega vjerujte činjenicama i sami sebi. Gledajte što se događa oko vas. Ako živite u turističkom kraju, ne trebaju vam televizijski komentatori da vam objasne koliko turista ima. Vidite ih sami. Ako odlazite u trgovinu, vidite koliko košta ono što ste nekada plaćali znatno manje, a ako ste umirovljenik, znate koliko vam nakon svih poskupljenja stvarno ostane. I zato je vrijeme da prestanemo živjeti u Hrvatskoj koju nam prikazuje politički PR, i počnemo govoriti o Hrvatskoj kakvu stvarno živimo”, zaključuje Špika u priopćenju BUZ-a.
Rasprava tako ponovno otvara pitanje koliko podaci o rastu maloprodajnog prometa govore o stvarnom životnom standardu. Veći iznos potrošnje može biti posljedica različitih čimbenika, od viših cijena do povećane potrošnje tijekom turističke sezone, pa sam rast prometa ne mora nužno značiti i proporcionalno povećanje količine robe koju građani kupuju.
U konačnici, upravo odnos između rasta cijena, prihoda, turističke potrošnje i stvarne kupovne moći ostaje jedno od ključnih pitanja kada se govori o životnom standardu u Hrvatskoj.
